Prevoz prirodnog gasa u drumskom saobraćaju

Uvod

O prirodnom gasu

Prirodni gas kao mešavina gasovitih ugljovodonika sa dominacijom metana predstavlja izuzetno vrijednu energetsku i hemijsku sirovinu koja poseduje i značajne tehnološko-ekonomske i ekološke prrednosti u odnosu na konvencionalna goriva. Prirodni gas je gotovo idealno gorivo koje se lako mješa sa vazduhom, ima veliku brzinu sagorevanja bez dima, čađi i čvrstih ostataka, te prema tome ne zagađuje okolinu. Iskustvo zemalja sa dugom tradicijom korišćenja gasa pokazuje da je prirodni gas i jedan od najbezbednijih energenata.
(Liquefied Natural Gas)
Ukapljeni prirodni gas predstavlja čist oblik energije koji može osigurati sadašnji nivo industrijske proizvodnje i potrošnje energije, te značajno smanjiti zagađenje koje uzrokuje upotreba drugih fosilnih goriva poput sirove nafte I ugljena. Potreba za smanjenjem negativnog utjecaja na okolinu postalo je glavni razlog povećane potrošnje prirodnog plina.pa samim time I njegovog transportovanja.

Osobine ukapljenog prirodnog plina

Najvažnije fizičko svojstvo ukapljenog prirodnog plina je temperatura ključanja pri atmosferskom tlaku od 1 bar ili 101,3kPa. Važna fizičke osobine su kritična temperatura i pritisak, te relativna gustoća tekućine i pare ukapljenog prirodnog plina pri atmosferskom pritisku.Prirodni ili zemni plin je plin bez boje, mirisa, nekorozivan i neotrovan.Prirodni plin je smjesa nekoliko plinova, a njegov najveći i najvažniji sastojak je metan koji čini oko 90 posto prirodnog plina što nije uvijek pravilo. Naime postotak metana varira od 70% pa do 99,5% što sve ovisi o načinu ukapljivanja odnosno o mjestu proizvodnje. U sastavu zemnog plina imamo još: etan, propan, butan te dušik.
Udio ovih plinova uvelike ovisi o mjestu proizvodnje ukapljenog prirodnog plina pa naprimjer udio etana može varirati od 1% do 20% kao što je slučaj u Libiji. Smatra se da je ukapljeni prirodni plin sa Aljaske najkvalitetniji .Prijelaz iz plinovitog u tekuće agregatno stanje se događa na atmosferskom pritisku koji odgovara temperaturi od minus 161.5˚C. Ova temperatura je temperatura vrelišta i predstavlja prijelaz agregatnog stanja iz tekućeg u plinovito stanje.Procesom ukapljivanja odnosno pretvaranja prirodnog plina u tekućinu se postiže da ukapljeni plin zauzima oko 600 puta manje prostora nego što bi ga zauzimao u plinovitom stanju. Da bi se pristupilo procesu ukapljivanja prirodni plin se mora pročistiti od težih komponenti bez obzira na njegovo podrijetlo.