Organizacija i upravljanje u hotelijerstvu
UNIVERZITET
SINERGIJA
FAKULTET ZA POSLOVNU EKONOMIJU
SP Turizam i hotelijerstvo
DIPLOMSKI RAD
ORGANIZACIJA I UPRAVLJANJE U
HOTELIJERSTVU
Mentor
:
Student
:
prof.dr Danica Petrović
Željana Andžić
Br.indeksa 2018/110011
Bijeljina, septembar 2022.
2
SADRŽAJ
UVOD............................................................................................................................3
1.RAZVOJ HOTELIJERSTVA NA TURISTIČKOM TRŽIŠTU................................4
1.1.Nastanak i faze razvoja hotelskog preduzeća.......................................................4
1.2.Specifičnosti hotelijerstva....................................................................................6
1.3. Hotel kao smještajni objekat............................................................................... 7
1.4. Vrste hotela......................................................................................................... 8
3. ORGANIZACIONA STRUKTURA U HOTELSKIM PREDUZEĆIMA..............18
4.MENADŽMENT U HOTELIJERSTVU..................................................................33
4.2.1.Pojam odluka strategijskog menadžmenta..................................................36
5.ORGANIZACIONA STRUKTURA HOTELA PIRG -ETNO SELO STANIŠIĆI 41

4
1.RAZVOJ HOTELIJERSTVA NA TURISTIČKOM
TRŽIŠTU
Hotelijerstvo se označava kao privredna djelatnost u okviru ugostiteljstva koja
prostorno i funkcionalno objedinjuje usluge smještaja sa uslugama ishrane, uključujući
i prateće usluge koje njima gravitiraju.
Predmet djelatnosti hotelijerstva predstavljaju
usluge smještaja i ishrane. Smještaj i ishrana su osnovne ugostiteljske usluge. Po
pravilu hotel raspolaže sa najmanje 15 smještajnih jedinica. Hotel predstavlja
funkcionalnu cjelinu koju čini jedna građevina, dio građevine sa odvojenim pristupom i
posebnim ulazom, horizontalnim i vertikalnim komunikacijama ili više prostorno
odvojenih, ali funkcionalno povezanih građevina sa odvojenim pristupom i posebnim
ulazom, horizontalnim i vertikalnim komunikacijama ili više prostorno odvojenih, ali
funkcionalno povezanih građevina.
1.1.Nastanak i faze razvoja hotelskog preduzeća
Brojne promjene u razvoju turizma direktno su uticale na poslovanje osnovnih nosilaca
hotelskog poslovanja. Hotelska preduzeća prolaze kroz različite faze rasta i razvoja.
Ona se po pravilu prilagođavaju promjenama u okruženju sopstvenog djelovanja. Kao i
u drugim industrijama nekada se dešavaju skokovi i transformacije u organizacionom,
tehničkom i tehnološkom pogledu. Jedna od takvih promjena jeste prerastanje
nacionalnih hotelskih kompanija u međunarodni hotelski lanac. Uvijek joj prethodi
razvojna etapa konsolidacije hotelijerstva na nacionalnim relacijama pojedinih država
ili regiona.
Dosadašnji evolutivni razvoj hotelskih preduzeća od samostalnih hotela do
međunarodnih hotelskih lanaca može se predstaviti kroz četiri faze:
Prva i vremenski najduža faza predstavlja začetak poslovanja određenog hotelskog
preduzeća. Ovim periodom preovlađuje težnja za dominacijom na nacionalnom tržištu
što predstavlja krajnji domet interesovanja hotela. U projektovanom vremenskom
okviru nastojanje svakog hotelskog preduzeća je da dosegne granice rasta i
uspostavljanje nekog oblika monopola na duži vremenski period. Krajnji cilj ove etape
je da među hotelskim preduzećima zauzme lidersku poziciju na domaćem tržištu.
Pribjegava uvođenju novih brendova, proizvoda ili tehnologija, bez ambicija ka
međunarodnoj ekspanziji.
Početak interanacionalizacije poslovanja predstavlja drugu etapu razvoja hotelskog
preduzeća. Ona se ogleda prije svega u angažovanju posrednika na ciljnom inostranom
tržištu - otvaranjem filijale izvan matične zemlje. Hotelska kompanija pokušava da
oblike sopstvenog modela poslovanja nametne na inostranom tržištu. Čini nužne
Kosar Lј.,Hotelijerstvo I, hotelijerska škola, Beograd, 2015, str.7
Barjaktarović D., Restoratersko poslovanje, Univerzitet Singudunum, Beograd, 2015., str.29
5
promjene radi prilagođavanja inostranim uslovima privređivanja. Promjene u sistemu
poslovanja se, prije svega, odnose na marketing i menadžment. Izvoz postaje sve
značajnija komponenta poslovne aktivnosti.
U stručnoj literaturi hotelska preduzeća se u ovoj fazi označavaju najčešće kao izvozna,
međunarodna ili multinacionalna. Drugi teoretski modeli u ovoj fazi definišu
međunarodno, međunacionalno ili globalno hotelsko preduzeće. Pristupi se ne razlikuju
u svojoj suštini. Svi ukazuju na zajednički cilj, a to je, internacionalizacija poslovanja,
izlazak iz lokalnih okvira i neprestana težnja ka podizanju nivoa kvaliteta usluga.
Ukoliko ostvari uspjeh na inostranom tržištu, hotelsko preduzeće prelazi u treću, višu
fazu razvoja. Težište poslovanja prenosi na novo osvojene pozicije u drugim državama.
Time se apsorbuje prošireno ciljno tržište. Tek tada hotelsko preduzeće prerasta u
međunarodnu hotelsku kompaniju. Pokušava da se prilagodi internacionalnom tržištu,
koristeći više raspoloživih resursa. Inicira nužne promene na organizacionom,
marketinškom i poslovnom nivou. Pošto se ovakvi poduhvati dešavaju često u više
zemalja istovremeno, nužne su nove kompleksne strategije hotelskog preduzeća. Vrši
se izbor i postavljanje odgovarajućeg menadžmenta, koji može omogućiti maksimalno
korišćenje lokalnih uslova privređivanja. Ponekad se formulišu pojedinačne strategije
za svaku zemlju u kojoj se posluje. U ovoj fazi uobičajeni su oblici poslovnih
udruživanja sa različitim nosiocima turističkog biznisa. Pošto su hotelskoj industriji
neophodna velika materijalna sredstva, često se dešava da ovakve hotelske kompanije
emisijom akcija ili saradnjom sa finansijskim ili državnim institucijama iznađu
neophodna ulaganja. Izlazak na svjetske berze pokazuje njihov internacionalni domet u
okviru hotelske grane.
U četvrtoj fazi razvoja međunarodna hotelska kompanija apostrofira cijeli svet kao
ciljno tržište. Globalna orijentacija poslovanja postaje bitna, a ne pojedinačni region ili
država. Pravila igre jedne države ili jednog tržišta nemaju presudan uticaj.
Ujednačavaju se standardi poslovanja međunarodnog hotelskog lanca na ukupnom
svjetskom tržištu. Treba imati u vidu da mnoga internacionalna hotelska preduzeća
nemaju ovaj projektovani cilj. Nisu u mogućnosti da samostalno ostvare ovakav vid
poslovanja, ali nesporno da tome svi teže. Pojava više konkurentnih hotelskih
kompanija sa istim projektovanim ciljevima dovodi do nužnih saveza. Prave se alijanse
i stvaraju različite grupe i lanci radi opstanka i ostvarivanja profita. Glavno sredstvo
prestiža jesu: obim i kvalitet usluga, tržišno pozicioniranje marke, hotelski standardi i
kategorije. To su danas determinante identifikacije svih međunarodnih hotelskih lanaca.
Navedene faze strateških i operativnih poduhvata iziskivale su koncentraciju kapitala.
Uslijedilo je horizontalno, vertikalno i dijagonalno povezivanje kompanija. Njih je
pratila standardizacija i diversifikacija usluga, kao i nove forme menadžmenta. Hotelski
lanci su se pokazali kao prikladan model organizovanja i poslovanja hotelskih
preduzeća izvan domaćih, odnosno nacionalnih, u međunarodnim okvirima.
Čerović S., Knežević M., Menadžment u hotelijerstvu, Univerzitet Singidunum, Beograd, 2019,
str.11-12

7
u hotelijerstvu snobizam (težnja za druženjem sa ljudima višeg sloja, klase)
ima veću specifičnu težinu u odnosu na druge djelatnosti
Želja za ulazak u hotel većeg ranga-kategorije ili klase, i druženje sa ljudima
više klase smatra se elementom prestiža. Veća cijena stimulativno djeluje na
goste pa se po kategoriji hotela u kome gosti odsjedaju često odreduje i status,
odnosno nivo gostiju. Niže cijene destimulativno deluju na goste iz višeg nivoa
sloja.
u hotelijerstvu igre na sreću, kao dio hotelskog proizvoda imaju specifičnu
težinu
Najpoznatije svjetske kockarnice su upravo smještene u hotelima najvećih
kategorija. Primjera radi hotel LAS VEGAS u istoimenom gradu ostvaruje
godišnji prihod od kocke iz među 400 i 500 miliona dolara, što daleko
prevazilazi prihode hotela po osnovu boravka i drugih sadržaja vezanih za hotel.
Sve više hotela danas je opremljeno aparatima za igru (automatima), koji su
programirani da manje ili više donose dobitak i gotovo da ne postoji aparat koji
gubi na štetu vlasnika. Koliko se kockanju kao potrebi ozbiljno prilazi govore
činjenice da se u razvijenim zapadnim zemljama, koje su ujedno i razvijene
turističke zemlje, kockanje posebno izučava na visokim poslovnim hotelskim
školama.
hotelijerstvo je djelatnost koja je veoma osjetljiva na sve promjene,
odnosno tražnja za hotelskim proizvodom je elastična na ekonomske i
vanekonomske faktore
Vrijeme, kao faktor boravka gosta, značajno utiče na poslovanje hotela.
Nepovoljni vremenski uslovi tokom ljetnje sezone u primorskim mjestima
mogu dovesti do neadekvatne popune hotelskih kapaciteta, kao što zimi u
planinskim hotelima nedostatak snijega može isprazniti te hotele. Posebno
negativne posledice na poslovanje hotela imaju nestabilna politička situacija,
ratna dejstva i druge neprilike, koje smo mi, nažalost, imali prilike da osjetimo.
usluge u hotelijerstvu su veoma heterogene
U najvećem broju slučajeva su neopipljive, nekada nevidljive, delimično
kvarljive, upakovane u neodvojiv proizvod, za koji je najbitnije da tako formiran
zadovolji gosta-korisnika usluga. Različitost i bogatstvo hotelskih usluga
pogotovu dodatnih (sportske, rekreativne, zabavne, kulturne, zdravstvene)
obogaćuje hotelski proizvodi čini da boravak u objektu bude što interesantniji i
duži, tako da pojedini hoteli nisu samo objekti, to su čitavi kompleksi sa
različitim sadržajima.
1.3. Hotel kao smještajni objekat
Francuska riječ „hôte“, koja označava domaćina odnosno gostoprimca i latinska riječ
„hospes“ koja označava gosta, predstavljaju riječi iz kojih je potekao pojam hotel.
Vukosav S., Prilagodjavanje hotelskog proizvoda Vojvodine savremenim tendencijama u turizmu,
doktorska disertacija, PMF Novi Sad, 2010., str.97-100
Ovaj materijal je namenjen za učenje i pripremu, ne za predaju.
Slični dokumenti