5. VRSTE SKLADIŠTA PREMA TOKOVIMA
MATERIJALA I ROBA
Pojedine funkcije skladišta omogućavaju njihovu klasif1kaciju prema
raznim kriterijumima. Šest osnovnih kriterijuma klasifikacije skladišta
predstavljeni su na slici 1.3 i označeni su slovima a, b, c, d, e i f.
a) vlasnički status (vlastitio ili javno skladište),
b) tržišni odnosi i značaj sa poslovnom delatnošću,
c) stepen centralizacije, automatizacije i tehničke manipulacije,
d) sredstva transporta i oprema skladišta,
e) proces uvećanja vrednosti skladištene robe i njena pozicija za vreme dok
je uskladištena,
f) način gradnje i izbor lokacije skladišta,
- pozicija robe dok je uskladištena,
- stepen automatizacije i tehničke manipulacije
Sl.1.3.Kriterijumi za klasifikaciju skladišta
Faktori određivanja mesta lokacije sladišta koji su naročito bitni sa
logističkog aspekta dati su u tabeli na sl. 1.4.
(Izvor: Ehrmann, 1999)
Iz predhodnog se vidi da je skladištenje robe povezano sa
nabavkom i prodajom i da imaju veliki značaj za organizaciju proizvodnje,
nabavke i prodaje, odnosno jednom riječju spremnost za proizvodnju.
Njihove troškove utvrđujemo preko sistema proračuna u skladištu. Ti
sistemi obuhvataju objektno orjentisane aktivnosti u različitim skladišnim
proračunima.
Pojam i značaj skladišne funkcije
Organizaciona jedinica preduzeća koja se bavi primanjem,smještanjem,čuvanjem i
izdavanjem robe iz skladista naziva se skladišna služba preduzeća,a skup poslova koje
ona obavlja naziva se skladišno poslovanje.Skladišno poslovanje preduzeća razlikuje
se zavisno od privredne grane kojoj preduzeće pripada.
Skladišta u industrijskim i drugim preduzećima služe za prijem i čuvanje sirovina i
pomoćnog materijala do njihovog odlaska u proizvodni proces,zatim čuvaju
poluproizvode i nedovršenu prtoizvodnju do njihove dalje prerade,kao i gotove
proizvode do momenta isporuke kupcu.Iz ovoga proizilazi neminovnost postojanja
čitavog niza skladišta u proizvodnim preduzećima.
skladišta u trgovinskim preduzećima služe za prihvatanje roba od momenta kupovine
do momenta prodaje.Mada se politikazaliha vodi u pravcu što manjih količina robe u
skladištima,inedovršenu proizvodnju do njihove dalje prerade,kao i gotove proizvode
do njihove dalje prerade,kao i gotove proizvode do njihove isporuke kupcu.Iz ovoga
proizilazi neminovnost postojanja čitavog niza skladišta u proizvodnim preduzećima.
Skladišta u trgovinskim preduzećima služe za prihvatanje robe od momenta kupovine
do momenta prodaje.Mada se politika zaliha vodi u pravcu što manjih količina robe u
skladištima,ipak se,kako zbog nemogućnosti redovnog snadbijevanja nekim artiklima
