SEMINARSKI RAD

IZ KRIMINOLOGIJE

TEMA:

TEORIJA DELIKVENTNIH SUBKULTURA

www.BesplatniSeminarskiRadovi.com

SUBKULTURE

Sažetak:

 

 Subkulture,   tj.   kulture   unutar   kulture,   odražavaju   skup   vrijednosti,   normi   i   načina 

ponašanja koje dijele svi akteri određene subkulture.

Subkulture   se   formiraju   najčešće   oko   glazbe   (tako   postoje   punkeri,   hard   -core 

subkultura, heavy- metal subkultura, rockabilly, darkeri, rave subkultura i sl.), ali i oko 

sporta (navijačke subkulture), kao i oko ostalih aspekata interesa i zanimanja (npr. 

grupe za duhovni razvoj).

Akteri  određene   subkulture   prepoznaju   se   uglavnom   po   karakterističnom   fizičkom 

izgledu (oblačenju) koji je osnovni medij za prenošenje stavova.

Na naša područja zapadnoeuropske i američke zemlje su imale najviše utjecaja na 

širenje karakterističnih znakova pripadnosti određenoj subkulturi (npr.: beatles frizure, 

duga kosa, komune, droga, nakit, cvjetni ukrasi, indijska odjeća , grafiti i sl.).

Akteri   određene   subkulture   međusobno   dijele   interese   i   ostvaruju   ciljeve   koje   ne 

mogu   ostvariti   u   postojećim   društvenim   institucijama,   upoznaju   i   oblikuju   sebe   i 

izgrađuju svoju osobnost, što je najvažniji učinak djelovanja subkulture na pojedinca.

Ključne riječi:

 

kultura, norme, vrijednosti, vlastiti identitet, glazba

 

UVOD

Subkultura je skup normi, vrijednosti I obrazaca ponašanja koje razlikuje grupu ljudi 

od   ostalih   članova   društva.   Subkulturne   grupe   nastaju   iz   potrebe   ljudi   za 

pripadanjem, za pronalaskom vlastitog identiteta, za spontanošću ili, jednostavno, za 

druženjem sa istomišljenicima.

background image

Subkulturne grupe su često u sukobu s javnosti, a reakcije javnosti na subkulturne 

grupe I njihove članove kreću se od nerazumijevanja, kritike, pa sve do javne osude, 

zabrane,  protjerivanja i panike (Hebdige, 1980., str.93). 

 

TEORIJE O NASTAJANJU SUBKULTURNIH GRUPA

(Perasović, 2001., str.17)

Čikaška škola

Predstavnici Čikaške škole su: Thomas, Park, Burgess, McKenzie, Wirth, Shaw.

Ključno razdoblje teorije su dvadesete I tridesete godine 20. st.

Karakteristike:   "humana   ekologija",   socijalni   odnosi,   socijalna   dezorganizacija, 

kvalitativna metoda.

Delikvenciju,   kao   jednu   od   karakteristika   nekih   subkulturnih   grupa,   Clifford   Shaw 

opisuje kao prilagodbu aktera očekivanjima grupe.

Modeli imaju veliko značenje, "velike face" imaju jak utjecaj na mladu osobu.

Teorija delikventne subkulture

Teorija delikventne subkulture glavni akcent stavlja na " gang" (škvadru), delikvenciju 

I devijaciju.

Pojam subkulture se pojavljuje I prije teorije o delikvenciji I označavao je dijelove 

populacije I socijalizacijske procese.

Utemeljitelj pojma subkulture je Albert Cohen (knjiga " Deliquent Boys: The Culture of 

the Gang"). Naglašavao je da postoji kultura unutar kulture I da je društvo raslojeno 

na   subgrupe.   Govori   o   delikventnoj   subkulturi   kao   o   načinu   života   koji   je   postao 

tradicionalan I uobičajen.

Pripadnost određenoj subkulturi ovisi o kulturnom obrascu kojeg pojedinac prihvaća 

kao svog.

Bitna karakteristika subkulture je grupna autonomija.

Cohen   zamišlja   proces   nastajanja   subkulturnih   grupa   (subkulturalizacija)   kao 

nesvjesnu aktivnost.

David Downes dijeli subkulture na:

1.

      

one koje nastaju izvan konteksta dominantne kulture, npr. imigrantske grupe

2.

      

one koje nastaju unutar konteksta dominantne kulture, a njih dijeli na pozitivne I 

negativne.

Interakcionizam I teorija etiketiranja

E. Lemert je postavio temelje interakcionističkom pristupu.

Razlikuje   primarnu   (koja   je   u   čovjeka   "uklopljena")   I   sekundarnu   (akter   svoje 

ponašanje koristi kao sredstvo obrane) subkulturu.

Etiketiranje devijanata povećava njihovu devijaciju.

Becker je zaslužan za to što su mnoge interakcionističke teze dobile oblik u teoriji 

etiketiranja.

Kontrakultura

Pojam kontrakulture prisutan je u sociologiji prije druge polovice šezdesetih godina 

nastajanjem brojnih društvenih I buntovničkih pokreta u SAD- u.

U postojećoj kulturi mladih širi se otpor prema tradiciji (ratni pokreti, demonstracije, 

širenje rock- kulture, "Summer of Love", droga, hipijevski način života, kretanje ljudi 

prema Indiji I Nepalu, rock festivali, Woodstock).

Elvis Presley simbolički označava nastajanje subkulturnih grupa među mladima, u 

Engleskoj   su   sve   češća   hipijevska   okupljanja,   a   u   Londonu   djeluje   squaterska 

komuna.

Želiš da pročitaš svih 16 strana?

Prijavi se i preuzmi ceo dokument.

Ovaj materijal je namenjen za učenje i pripremu, ne za predaju.

Slični dokumenti