Elektronsko bankarstvo
Objavio Dijana994 25. april 2024.
Seminarski radovi, Skripte, Zaštita na radu
Objavio _daca 25. jun 2013. Prijavi dokument
Uvod
Biogas postrojenje može biti izvedeno kao manji pogon za proizvodnju energije za sopstvene potrebe, te kao veliki energetski sistemi za proizvodnju gasa, i distribuciju električne energije u javni sistem elektrodistribucije.
Oprema čini 70 – 80 % industrijskog postrojenja biogasa. Glavni deo opreme čine zatvoreni rezervoari – digestori, koji su obično urađeni od visoko kvalitetnog čelika otpornog na hemijsku sredinu, koroziju i udare, prekriveni PVC membranom, jer se u njima vrši fermentacija.
Digestori takođe mogu biti kompletno urađeni od PVC–a. Iz ovih rezervoara biogas se distribuira do postrojenja za proizvodnju struje i toplotne energije, i dalje do krajnjih korisnika.
Čvrsti supstrati ili npr. kukurzna silaža se direktno isporučuju u digestor preko pužnog utovarivača, koji se nalazi u bunkeru ispred samog digestora. To je veoma jaka struktura urađena od legiranog čelika, otporna na kiseline, i dimenzionisana za velika opterećenja.
Unutar digestora su smeštene propelerne mešalice, specijalno dizajnirane za rad u agresivnim sredinama. Pomoću uređaja za regulaciju toplote, u digestoru se održava propisana konstantna temperatura, koja omogućava opstanak bakterija.
U sastavni deo opreme jednog biogas postrojenja spada i separator, čija je osnovna funkcija razdvajanje fermentovane biomase u čvrstu i tečnu frakciju.
BIOGAS
Biogas je prerađeno gasovito gorivo nastalo anaerobnim vrenjem organskih materija – najčešće fermentacijom tečnog stajnjaka.
Biogas je mešavina metana (50 do 70%) i ugljen-dioksida (30 do 40%) sa tragovima amonijaka, vodonika, azota, sumpor vodonika, ugljen-monoksida i vodene pare. Za razliku od fosilnog gasa, sagorevanje biogasa je neutralno, bez CO2, tako da ne doprinosi povećanju efekta staklene bašte u atmosferi.
Zbog ograničenog korišćenja fosilnih goriva i povećanog zagađenja životne sredine, korišćenje obnovljivih izvora energije postaje sve učestalije, a jedan od najefikasinijih energenata je biogas.
Biogas se dobija vrenjem ili truljenjem organske materije, odnosno zelene energije biljaka i otpadnih organskih materiija. Osim stajskog đubriva i silaže, danas se sve više koriste otpaci iz poljoprivrede, domaćinstva i prehrambeno-prerađivačke industrije, a savremena tehnologija omogućava istovremenu proizvodnju električne i toplotne energije.
Biogas ima slične osobine kao zemni gas, zato ga možemo koristiti u iste svrhe. On se veoma efikasno koristi za proizvodnju toplote i gasa, električne energije, istovremenu proizvodnju toplotne i električne energije, grejanje i hlađenje dobijanje vodonika i njegovo dalje korišćenje, proizvodnju hemikalija, pogonsko gorivo za motorna vozila i poljoprivrednu mehanizaciju. Na kraju procesa prerade ostaje tvrda materija koja je odlično bio gnojivo, a može se susiti i briketirati.
Među korisnicima ovog obnovljivog izvora energije, osim industrije i poljoprivrede, su i postrojenja za čišćenje kanalizacije i odlagališta komunalnog otpada.
U svetu danas postoji više od 5 miliona uređaja za dobijanje biogasa, među kojima ima i vrlo jednostavnih. U Evropi se, prema nekim procenama, 10% zelene energije dobija iz biogasa, dok u Srbiji ovaj alternativni izvor snabdevanja još nije zaživeo u meri u kojoj je moguće.
Objavio Dijana994 25. april 2024.
Objavio goja91 24. april 2024.
Objavio seminar444 24. april 2024.
Objavio Dijana994 25. april 2024.
Objavio mitrovicm993 24. april 2024.
Objavio Dragica Stanisic 24. april 2024.
Objavio madmax74 16. april 2024.
Objavio acikamacika 09. april 2024.
Objavio nejra.16 27. mart 2024.
Komentari
You must be logged in to post a comment.