Predmet: Injžinjerska geologija
Tema:
Magmatske stijene, vrste i podjela
Magmatske stijene, vrste i podjela
(Seminarski rad)
1. UVOD
U ovom radu obrađuje se područje magmatskih stijena kao što su granit, diorit, gabro i
njima srodne stijene, a sve su nastale iz magme u unutrašnjosti Zemlje te su na samu njezinu
površinu dospjele troš enjem viših slojeva. Samo podrijetlo magme i njezino ponekad
kilometarsko putovanje dalo je ovim stijenama posebne karakteristike. Razmatrat će se i stijena
serpentinit iz skupine metamorfnih stijena koja je potekla iz Zemljinog omotača, sa svojim
kemijski i mehanički neuobičajnim karakteristikama.
Granitne stijene nalazimo u srži mnogih planinskih lanaca i tamo gdje su takvi nekad
postojali. Neka od tih mjesta su štitovi- npr . Kanadski štit (koji pokriva ve ćinu Kanade
istočno od Rocky Mountains-a pa do područja Velikih jezera), Brazilski štit, Skandinavski
štit, Afri čki štit, Sibirski štit te Zapadnoaustralski. Neke o d ovih stijena sliče granitu, a
zapravo su potekle od ektremnog metamorfizma. Stijene tipa granita tako er se pojavljuju
kao izolirane mase različitih oblika i veličine, prodirući u stijene različitog postanka.
Intruzivne stijene su posebno zanimljive geolozima budući da su one 'glasnici' iz
podzemlja. Njihov mineralni sastav i tekstura mogu otkriti temperaturu, tlak i sadržaj donje
kore i omotača.
2.2. Oblici intruzivnih stijena
Intruzivne se stijene pojavljuju ili kao horizontalne ploče ili u složenijim oblicima koji
se zajedno nazivaju plutonima. Slojevi intruzivnih stijena su rasprostiru se u 2 smjera, dok su,
u trećem smjeru, debele od nekoliko centimetara do nekoliko metara. Nastaju kada na svojem
putu prona e pukotinu te ju ispunjava, što može dose ći i nekoliko kilometara. Ove intruzije
zovu se dajkovi ako presijecaju ravninu slojeva stijene u koju prodiru, ili silovi (skladovi) ako
je sloj magme paralelan slojevima stijene u koju prodire.
Od poznatijih oblika tu su još: lakolit (intruzivno tijelo gljivastog oblika), batolit
(intruzivno tijelo nepoznate osnovice, ali mu je površina ve ća od 100 m
2
) i štok ili masiv
(oblikom sličan batolitu, ali manje površine od 100 m
2
).
Slika 2. Izgled dajkova, lakolita i batolita
Slika 3. Dijabazni dajk u granitu
2.3. Klasifikacija intruzivnih stijena
Magmatske stijene se općenito klasificiraju prema sadržaju SiO
2
, mjestu postanka
(gore navedeno) te prema mineralnom sastavu.
Prema sadržaju SiO
2
intruzivne stijene mogu biti:
bazične →sadržaj SiO
2
43-50%
neutralne →sadržaj SiO
2
50-65% kisele
→sadržaj SiO
2
65-72%
Prema mineralnom sastavu razlikuje se veliki broj skupina, a neki od predstavnika su:
olivin, piroksen, plagioklas, feldspat, kvarc, itd.
Dva su osnovna tipa strukture magmatskih stijena: granularna (zrnata) i porfirna.
Granularna struktura tipična je za intruzivne stijene, budući da se takva struktura formira pri
polaganom gubitku topline i plinova, a stijene su potpuno kristalizirane te se minerali približno
jednake veli čine dodiruju. Porfirna struktura sastoji se od 2 generacije kristala: fenokristala
(krupni i pravilno kristalizirani minerali, nastali polagnim hla enjem taljevine) i osnove
(staklasta ili sitnokristalasta masa koja nastaje bržim hla enjem).
GRANIT
Spada u kisele, intruzivne stijene granularne strukture čiji su glavni sastojci alkalijski
feldspati, kvarc i tinjci.
Slika 4. Granit
