SADRŽAJ
1. UVOD………………………………………………………………………………….1
2. POJAM I FUNKCIJA PRAVA……………………………………………….…......…2
3. POJAM TRGOVAČKOG PRAVA………………………………………………..……3
3.1.
Razvitak trgovačkog prava……………………………………………………..3
3.2.
Razvitak trgovačkog prava u Hrvatskoj………………………….…………….4
4. POJAM PRAVA DRUŠTAVA………………………………………………………….4
5. IZVORI – KLASIČNA PODJELA IZVORA………………………………….………5
6. PREDMET IZUČAVANJA I SUBJEKTI PRAVA DRUŠTAVA………………...……..6
7. PREDDRUŠTVA……………………………………………………………….……...7
7.1.
Nastanak…………………………………………………………….………….7
7.2.
Cilj………………………………………………………………….…………..8
7.3.
Prestanak…………………………………………………………….…………9
8. ZAKLJUČAK……………………………………………………….………………..10
9. LITERATURA……………………………………………………….……………….11
1. UVOD
U ovom seminarskom radu
baviti ćemo se temom preddruštava, njihovom svrhom, ciljem
i prestankom. No prije obrade same teme seminarskog rada pokušat ćemo objasniti pojam i
funkciju prava, izvore, definiciju i razvoj trgovačkog prava, predmet izučavanja i subjekte
prava društava te naposljetku sama preddruštva. U poglavlju pojam i funkcija prava pojasnit
ćemo razloge postojanja normi i pravila i njihovu ulogu u funkcionalnom društvu, spomenuti
klasičnu podjelu prava te objasniti pojam pravnih grana. Nadalje, objasnit ćemo zašto je
trgovačko pravo definirano kao privatno i specijalizirano, opisati razvoj samog trgovačkog
prava od antike preko srednjeg vijeka, kasnog novog vijeka do 20.tog stoljeća te specifičnosti
razvoja istog u Hrvatskoj. Prava društava detektirati ćemo kao najmlađu granu prava i
pojasniti čime se ona bavi. Zatim ćemo se baviti izvorima trgovačkog prava i prava društava,
pojasniti statusne i ugovorne dijelove trgovačkog prava i naposljetku spomenuti jedan od
prvih velikih zakonodavnih pothvata u RH, a to je Zakon o trgovačkim društvima iz 1993.
U poglavlju predmet izučavanja i subjekti prava društava objasniti ćemo razliku između
trgovačkog društva i trgovca pojedinca te navesti značajke društva osoba i društva kapitala.
Naposljetku ćemo se baviti samom temom seminarskog rada tj. preddruštvima. Objasnit ćemo
kako nastaje preddruštvo, zašto ono nije pravna osoba te zašto uopće potreba za
preddruštvom. U ulozi ćemo spomenuti tretiranje preddruštava u starijoj pravnoj književnosti
i sudskoj praksi te podrobnije objasniti važnost preddruštva i pojasniti prava i obveze
osnivatelja i članova uprave (ukoliko ih ima). Naposljetku ćemo navesti načine prestanka
djelovanja preddruštva i što se događa s pravima i obvezama istih.
1
3. POJAM TRGOVAČKOG PRAVA
Kako smo zaključili da se pravo kao skup određenih normom propisanih pravila
ponašanja, dijeli u odnosu na adresata na kojega se odnosi (država, pojedinac) dijeli na javno i
privatno, prema Jeliniću, a i brojnim drugim autorima, trgovačko pravo spada u privatno
pravo.
„Ono je skup normi usmjerenih na reguliranje mikroekonomskih odnosa (ugovornih
odnosa između gospodarskih subjekata)“ (Jelinić, 2010.:12.)
„Trgovačko pravo u najširem smislu riječi izlazi iz okvira općeg privatnog prava – dio
privatnog prava – ne mijenja bit ako je jedna od stranaka iz trgovačkog odnosa nositelj javne
vlasti ako ona djeluje izvan svojih javnopravnih ovlasti.“ (Jelinić, 2010.:13.)
Trgovačko pravo je specijalizirano pravo, tj. regulira ili se odnosi samo na određene
gospodarske odnose u društvu, na trgovačko poslovanje, trgovačke poslove i zanimanja.
Trgovačko je pravo u suvremenom smislu takva grana prava koja se odnosi na prava i obveze
proistekle iz isporuka robe i pružanja usluge, te pravne institute koji unapređuju i omogućuju
odvijanje trgovačkih poslova. (Jelinić, 2010. prema Gorenc, 1996.)
3.1.
Razvitak trgovačkog prava
„Trgovačko pravo vezano je uz razvitak trgovine koja se javlja kao posrednička
djelatnost između proizvođača i potrošača“ (Gorenc 1996.:3.)
Izolirana pravila o trgovini zabilježena su još u antičko vrijeme, no nije postojalo
specijalizirano trgovačko pravo već samo opće obvezno pravo koje je bilo dovoljno razvijeno
da pokrije dotadašnje društvene potrebe. (Gorenc, 1996.)
„Tek u srednjem vijeku, s procvatom trgovine između mediteranskih gradova, između
njih i zemalja istoka, a s otkrićem Amerike i između gradova europskog sjevera, stvoreni su
uvjeti za posebno pravo koje je reguliralo trgovinu.“ (Gorenc, 1996.:3.)
Želja vladara da svoje cjelokupno državno područje podvrgne jednom pravnom
sustavu pogodovala je razvitku trgovine i trgovačkog prava, te su tako prve kodifikacije
1
trgovačkog prava iz tog doba i danas temelji trgovačkog prava određenih zemalja. Francuski
trgovački zakonik – Code de Commerce iz 1807. i njemački trgovački zakonik –
1
Pripajanje pojedinačnih zakona i njihovo sređivanje i unošenje u jedno jedinstveno, sistematsko djelo.
3
