VISOKA ŠKOLA PRIMENJENIH STRUKOVNIH STUDIJA
VRANJE
Predmet: EKOLOGIJA I ZAŠTITA ŽIVOTNE SREDINE
ZAGAĐIVANJE ZEMLJIŠTA TEŠKIM METALIMA
-Seminarski rad-
Student: Profesor:
Nikola Janković Gordana Bogdanović
Vranje,April 2015-04-18
SADRŽAJ
Strana
1. Uvod
3
2. Zemljište
4
2.1 Fizičke i hemijske osobine zemljišta
5
3. Rastvor zemljišta
6
4. Teški metali u zemljištu
7
4.1 Uticaj pH zemljišta na sadržaj teških metala
10
4.2 Uticaj organske materije na sadržaj teških metala
10
5. Biološki značaj teških metala
10
5.1 Bakar u zemljištu
12
5.2 Olovo u zemljištu
12
5.3 Cink u zemljištu
13
6. Zaključak
15
7. Literatura
16
2
Na području općine Tuzla vođeno je istraživanje zagađenosti zemljišta teškim metalima,
koje je bilo podjeljeno na dva dijela urbano (gradsko) i ruralno (prigradsko). Na
obradivim lokalitetima vršena su istraživanja teških metala (olova, bakra i cinka), te
analiza sadržaja oksida gvožđa, kalcija, magnezijuma, mangana kao i sadržaja organske
materije.
Ovim radom ću pokušati objasniti kako teški metali u zemljištu utiču prvenstveno na
zemljište, a potom i na čoveka, biljke i životinje.
2. ZEMLJIŠTE
Zemljište je složena dinamička celina, u kojoj se neprekidno odvijaju različiti procesi i
promene, što ima za posljedicu stvaranje novih formi zemljišta. Jedno od njegovih
najbitnijih obeležja je antizotropnost u vertikalnom smislu, tj.sukscesivna pojava niza
horizonata koji se međusobno razlikuju po morfološkim, fizičkim, hemijskim i drugim
karakteristikama.
Antizotropnost je posljedica delovanja pedogenetskih procesa na matičnu stenu, pri čemu
se ti procesi mogu svrstati u tri osnovne grupe:
raspadanje primarnih minerala i sinteza minerala gline,
raspadanje organske materije i sinteza humusa kao specifičnog složenog
jedinjenja,
migracija delova zemljišta putem vode i organizama u različitim pravcima.
Intenzitet ovih procesa različit je na različitim dubinama, pri čemu se u površinskom
sloju najčešće akumulira humus ili vrši migracija i osiromašenje descedentnim tokovima
vode. U donjim slojevima raspadanje je intenzivnije, ali može doći i do akumulacije i
obogaćivanja mobilnim sastojcima. Posledica ovog je diferencijacija zemljišta u
vertikalnom pravcu na horizonte sve do matične stijene.
Zemljište je trofazni sistem, sastavljen iz čvrste, tečne i gasovite faze. Ove faze su
međusobno tako raspoređene da daju zemljištu osobine šupljikave, a ne kompaktne mase.
Pore su životni prostor biljnog korijena i ostalih organizama koji žive u zemljištu. Na
čvrstu fazu otpada približno 50% od ukupne zapremine, a ostalih 50% zauzimaju pore
zemljišta, koje su ispunjene tečnom i gasovitom fazom. Čvrsta faza dijeli se na mineralni
i organski dio.
4
Slika 1. Zapreminski sastav pojedinih faza u zemljištu (%), tipično za površinski sloj zemljišta
Mineralni deo zemljišta potiče iz litosfere, a nastao je njenim trošenjem. Trošenje
litosfere se vrši djelovanjem fizičkih, hemijskih i bioloških faktora. Minerali zemljišta se
u zavisnosti od njihovog porekla mogu podeliti na primarne i sekundarne minerale.
Primarni minerali se obrazuju u termodinamičkim uslovima, drugačijim od onih koji
vladaju u pedosferi, pa su zbog toga nestabilni, pri čemu raspadanjem daju nove spojeve.
Sekundarni minerali su uglavnom krajnji produkti raspadanja (oksidi i proste soli) pri
čemu se dalje teško mijenjaju. Minerali gline su najvažniji sekundarni minerali zemljišta
zbog svoje velike spoljne površine i velike reaktivnosti sa jonskim i organskim
rastvorljivim spojevima.
Organski deo zemljišta vodi porijeklo od biljaka, dok životinje u tome imaju podređen
značaj. Organski deo je pretežno u obliku humusnih koloida. Minerali i organski deo se
međusobno povezuju i formiraju organo-mineralni kompleks zemljišta. Pore u zemljištu
su ispunjene sa tečnom i gasovitom fazom i zemljište uvijek sadrži vodu u kojoj su
rastvorene različite organske i mineralne materije.
2.1 Fizičke i hemijske osobine zemljišta
U trofaznom sistemu zemljišta, tekstura se odnosi na njegovu čvrstu fazu. Poznavanje
mehaničkog sastvava zemljišta daje informacije o njegovom fizičkom, hemijskom i
biološkom potencijalu. Većina osobina zemljišta zavisi od njegove vrste i teksture.
5
