1

SVEUČILIŠTE/UNIVERZITET “VITEZ” VITEZ

FAKULTET POSLOVNE EKONOMIJE

STUDIJ I CIKLUS; GODINA STUDIJA: III GODINA

SMJER: PODUZETNIČKI MENADŽMENT

„MODERNA KORPORACIJA I KORPORATIVNO UPRAVLJANJE “

SEMINARSKI RAD

PREDMET :  Korporativno upravljanje
PROFESOR :  
ASISTENT :  
STUDENT : 

2

SVEUČILIŠTE/UNIVERZITET “VITEZ” VITEZ

FAKULTET POSLOVNE EKONOMIJE

STUDIJ I CIKLUS; GODINA STUDIJA: II  GODINA

SMJER: PODUZETNIČKI MENADŽMENT

„MODERNA KORPORACIJA I KORPORATIVNO UPRAVLJANJE „

SEMINARSKI RAD

IZJAVA:   Ja,   student   Sveučilište/Univerziteta   „Vitez“   Vitez,   index   broj:0600-16/DEPM, 

odgovorno i uz moralnu i akademsku odgovornost izjavljujem da sam ovaj rad izradio 
potpuno   samostalno   uz   korištenje   citirane   literature   i   pomoć   profesora   odnosno 
asistenta.

PREDMET :  Korporativno upravljanje
PROFESOR :  
ASISTENT : 
STUDENT : 

Travnik, oktobar 2019 godine

background image

4

2.

UVOD

1.1.

PROBLEM, PREDMET I OBJEKT ISTRAŽIVANJA

Model razvoja koji se temeljio na znanosti i tehnologiji bio je važan za socioekonomski 

razvoj. Korporacije su smatrane organizacijama koje služe javnom dobru, a kasnije su tek postale 

fokusirane   na   stvaranje   vrijednosti,   odnosno   proizvodnju.   Međutim,   napredak   i   širenje 

korporacija,   tada   je   vlast   smatrala   opasnim,   pa   su   postojala   različita   ograničenja,   kao   npr. 

ograničeno trajanje organizacije, ili neograničena odgovornost dioničara za dugove. 

Početak modernih korporacija započinje u 19. stoljeću kada su pisani i prvi korporativni 

zakoni koji pravo upravljanja i raspolaganja imovinom daju vlasnicima, kasnije dioničarima. 

Znanost i tržišni liberalizam značili su početak tržišnog natjecanja, oslobađanja moći, tržišnu 

slobodu. Nakon 2. svjetskog rata tržišni liberalizam dobiva novi institucionalni okvir koji su 

primjenjivale   kapitalističke   zemlje.   Poticao   se   razvoj   međunarodne   trgovine   i   društvenih 

investicija,   te   širenje   na   inozemna   tržišta.   Posljedica   je   bila   velika   ekonomska   ekspanzija   i 

nastanak multinacionalnih kompanija. Multinacionalne kompanije su 80-ih godina slobodnije 

poslovale izvan granica, investirale kapital, te kreirale lanac proizvodnje i distribucije robe i 

usluga u svijetu. 

Međutim,   tada   su   se   pojavili   društveni   i   okolišni   troškovi,   što   je   dovelo   do 

antiglobalizacijskih pokreta. To je bio poticaj za razvoj alternativnih modela koji će umanjiti 

negativne učinke globalizacije na društvo i okoliš. Zbog utjecaja globalizacije gubi se kontrola 

nad zakonima tržišta. Nijedna 10 država ili institucija nema mogućnost ni snagu da kontrolira te 

zakone, pa se povećava rizik i nesigurnost poslovnih procesa. Veliki je izazov suočiti se sa 

problemima i omogućiti daljnji napredak ekonomije i zajedničku odgovornost prema društvenim 

vrijednostima. 

Danas su međunarodne korporacije najjače ekonomske organizacije i sile na svijetu. One 

imaju kontrolu nad 90 % patenata i uključene su u 70 % svjetske trgovine. Iz toga se može 

zaključiti   da   je   moć   korporacija   postala   toliko   velika   da   je   prerasla   mogućnost   kontrole 

postojećih mehanizama. Zbog negativnih posljedica koje su nastale, poput okolišnih problema, 

iscrpljivanja   resursa,   te   ugrožavanja   ljudskih   prava,   postepeno   se   pojavljuje   nov   način 

5

poslovanja, društveno odgovorno poslovanje. Društveno odgovorno poslovanje pojavilo se kao 

odgovor na brojne probleme, a danas već predstavlja osnovni način poslovanja. Ono je temelj za 

funkcioniranje   suvremenog   poslovanja   i   postizanja   konkurentske   prednosti.   Prihvaćanjem 

poslovanja na društveno odgovoran način, poduzeće se obvezuje da će voditi računa o održivosti, 

ljudskim pravima, dugotrajnom društvenom i okolišnom prosperitetu, a ne isključivo o profitu. 

Društveno odgovorno poslovanje temelji se na zaštiti interesa svih interesnih skupina, odnosno 

dionika.8 Norma ISO 26 000 za društvenu odgovornost podrazumijeva da je održivi razvoj 

proces čitavog društva, a poslovni sektor sudjeluje na način da poduzeća primjenjuju društveno 

odgovorno poslovanje.

1.2.

SVRHA I CILJEVI ISTRAŽIVANJA

Osnovni   cilj   ovog   seminarskog   rada   a   time   i   istraživanja   je   upoznavanje   sa   samim 

pojmom modernog korporativnog upravljanja sa početkom osvrnuvši se na period od 19-og 

stoljeća kada je ovaj pojam prvi put i upotrijebljen. 

1.3.

RADNA (GLAVNA) HIPOTEZA

Na temelju problema i predmeta istraživanja postavlja se glavna (radna) hipoteza: 

Korporativno upravljanje uključuje cijelu mrežu formalnih i neformalnih odnosa koji se 

javljaju u korporacijama te posljedice tih odnosa za društvo u cjelini.

1.4.

ZNANSTVENE METODE

Sljedeće znanstvene metode korištene su u sklopu pisanja ovoga seminarskog rada: 

-

Induktivna i deduktivna metoda

-

Metoda analize i sinteze

-

Statistička metoda

-

Povijesna metoda

-

Metoda vizualizacije

background image

Želiš da pročitaš svih 21 strana?

Prijavi se i preuzmi ceo dokument.

Ovaj materijal je namenjen za učenje i pripremu, ne za predaju.

Slični dokumenti