Značaj i uloga nautičkog turizma i marina u razvitku
pomorskog i gospodarskog sustava
- seminarski rad -
http://www.maturski.org
SADRŽAJ
1. Uvod
2. Povijesni elementi razvoja nautičkog turizma
3. Pojam i mjesto nautičkog turizma u suvremenom turizmu
4. Činitelji razvoja nautičkog turizma
4.1 činitelji razvoja nautičkog turizma na strani potražnje
4.2 činitelji razvoja nautičkog turizma na strani turističke ponude
4.3 ponuda privatnih, rekreacijskih i drugih sadržaja i usluga
5. Gospodarsko značenje nautičkog turizma
5.1 neposredni ili izravni utjecaj nautičkog turizma
5.2 utjecaj nautičkog turizma na poslovanje luka nautičkog turizma
5.3 utjecaj nautičkog turizma na poslovanje i razvitak uslužnih djelatnosti
5.4 utjecaj nautičkog turizma na poslovanje brodograđevne industrije
5.5 utjecaj nautičkog turizma na poslovanje i razvitak brodarskih i remontnih poduzeća
5.6 posredni utjecaji nautičkog turizma
6. Vrste nautičkog turizma
6.1 „veliki“ ili brodski nautički turizam
6.2 „mali“ nautički turizam
6.3 nautički turizam u unajmljenim plovilima
7. Nautički turizam u republici hrvatskoj
7.1 pojava i razvoj
7.2 karakteristike i značenje nautičkog turizma u hrvatskoj
7.3 konkurentnost hrvatskog nautičkog turizma
7.4 gospodarsko značenje i slabosti u razvitku nautičkog turizma
8. Naziv, pojam, vrste i uloga marina u razvitku nautičkog turizma
9. Iskazivanje, mjerenje i analiza uspješnosti poslovanja marine
9.1 prihodi, troškovi (rashodi) i poslovni rezultat marine
9.1.1. Poslovni rezultat marine
9.1.2 troškovi poslovanja marine
10. Zaključak
11. Literatura
2
2. POVIJESNI ELEMENTI RAZVOJA NAUTIČKOG TURIZMA
Već u starom vijeku nalazimo brojne zapise o pomorski putovanjima.
Spomenimo poznato Homerovo putovanje opisano u epu „Odiseja“ koji, vračajući se
iz Trojanskog rata doživljava čitav niz pustolovina. Središte pomorske plovidbe tog
vremena je sredozemlje i Grčka. Pored toga valja istaći da postoje podatci o
veslačkim takmičenjima u okviru raznih svetkovina na vodi u antičkoj Grčkoj, Rimu,
Egiptu, Kini itd.
Početkom novog vijeka iskustva plovidbe od antičkog preuzimaju Arapi i
prenose u Španjolsku. Kasnije se talijanski gradovi, poglavito Genova i venecija
javljaju kao pomorske sile na sredozemlju. Poznata su razna veslačka takmičenja
koja se osim na Sredozemlju brzo proširila u Engleskoj. Na Temzi je oko 1500.
godine bilo više od 3200 ovlaštenih lađara koji su čamcima na vesla prevozili putnike
i robu. Prvo zabilježeno veslačko takmičenje na Temzi održano je 1715. godine. Ta
tradicija održala se i do danas. Tradicija veslačkih natjecanja studenskih klubova u
Engleskoj datira iz 16. i 17. stoljeća.
U vrijeme velikih otkrića težište pomorstva pomaklo se iz sredozemlja u
Portugal, gdje je sredinom 15. stoljeća datiraju i prve pomorske karte sa detaljnim
uputama za plovidbu na tada poznatim područjima svijeta. Magellan na put oko
svijeta kreće 1519.-22. godine koristeći kartu svijeta koju je 1515. godine napravio
Leonardo da Vinci. Pronalaskom tiska već u drugoj polovini 15. i 16. stoljeću tiskani
su i brojni priručnici za plovidbu.
U vrijeme znanstvenih putovanja poznatog moreplovca, istraživača i
avanturiste Engleza J. Cooka 1779. godine, pomorska plovidba koristila se
suvremenim metodama navigacije koje su kasnije samo usavršivane pojavom novih
tehnoloških otkrića.
Prva trans oceanska krstarenja koja se ujedno mogu i smatrati i pretečem
suvremenog nautičkog turizma zabilježena su krajem 18. stoljeća. Godine 1866.
Amerikanci Hudson i Fitchem prešli su Atlantik za 38 dana, a 1870. godine
4
Dubrovački kapetan Niko Primorac prvi je jedrilicom prešao iz Europe u Ameriku.
Šest godina kasnije jedan ribar iz Amerike je na brodici od 6 metara doplovio do
Europe.
Znatno jači izazovi bili su putovanja oko svijeta. Tako je npr. Amerikanac
kapetan J. Slocum 1895. godine prvi sam plovio športskom jedrilicom „Spray“ dužine
11.2 m oko svijeta. Ovo putovanje dugo 46 tisuća NM trajalo je nešto više od 3
godine i dalo veliki poticaj razvitku nautičkih sportova i oceanskim krstarenjima.
Nakon toga je Slocum plovio po Karibima, a 1908. godine izgubio mu se svaki trag
kod Bahama. Drugi Amerikanac, H. Pidgeon uputio se na put oko svijeta 1921.
godine brodom dužine 10.5 metara. Putovanje je trajalo 4 godine.
Povijesnu prisutnost i razvoj nautičkog turizma na Hrvatskoj obali potvrđuje i
veliki broj luka i lučica. Stoga su turističke organizacije na obali 60 tih godina razvijale
vlastiti plovni park, koji se koristio za izlete i iznajmljivanje. Obnovljena je i domaća
„mala flota“, a strane jahte sve češće plove duž naše obale. Obnovljena je i domaća
proizvodnja plovila za sport i razonodu. 60 tih godina formiraju se neke nove ili
prilagođavaju stare luke za suvremeni nautički turizam.
Prvi prostorni planovi jadranskog područja, poznati kao „Projekt Južni Jadran“
(1965) i „Projekt Gornji Jadran“ (1972) predviđaju i lokacije na obali namijenjene
izgradnji luka nautičkog turizma. Do 1978. godine na Hrvatskoj obali pušteno je u
promet 5 novih nautičkih turističkih luka (Punat, M. Lošinj, Zadar, Split i Dubrovnik.)
5
c) teretnim brodovima koji primaju i određeni broj putnika
d) posebnim plovilima za krstarenje, za jedrenje, za ribolov i ostale turističke
razonode na vodi, od izleta i šetnja do priredba specifičnog karaktera s
raznovrsnim programima koji se izvode na moru.
Pod nautičkim turizmom podrazumijeva se ukupnost aktivnosti i odnosa koji su
uzrokovani boravkom turista-nautičara u lukama nautičkog turizma i plovidbom na
vlastitim, iznajmljenim i tuđim plovnim objektima, radi rekreacije, sporta i razonode.
Nautički turizam, u odnosu na kupališni i druge vrste turizma, poglavito se, razlikuje
po specifičnim uslugama, koje se turistima-nautičarima pružaju u lukama nautičkog
turizma i plovnim objektima. Turističke usluge u nautičkom turizmu su:
1) iznajmljivanje veza uz uređenu i djelomičnu ili potpuno zaštićenu obalu za
smještaj plovnih objekata i turista nautičara koji borave na njima:
2) iznajmljivanje plovnih objekata za odmor i rekreaciju (charter, crusing i sl.);
3) usluge skipera:
4) prihvat, čuvanje i održavanje plovnih objekata na vezu u moru, i suhom vezu
na kopnu
5) usluge snabdijevanja nautičara sa strujom, plinom, vodom, gorivom,
namirnicama, rezervnim dijelovima, opremom i sl.:
6) uređenje i pripremanje plovnih objekata:
7) davanje različitih informacije nautičarima kao što su vremenska prognoza,
vozni redovi, podaci o kulturno-povijesnim spomenicima i raznim priredbama
i manifestacijama i sl.
8) škole jedrenja, obuka za skipere i voditeljice brodica:
9) ostale turističke usluge za potrebe nautičkog turizma (iznajmljivanje
sportskih terena, pribora i opreme za kupanje i skijanje na vodi, suncobrana i
ležaljki, zdravstvene usluge, organizacija sportskih, kulturnih priredbi i
manifestacija i sl.)
Nadzor i kontrolu nad pravnim fizičkim osobama koje pružaju nautičko-turističke
usluge u Republici Hrvatskoj vrše županijski uredi za poslove turizma, lučke
kapetanije, obalna straža, odgovarajuća ministarstva (za turizam, promet i veze,
financije i sl.) turistički inspektori i drugi inspektori, svaki u okviru svoje nadležnosti,
sukladno posebnim propisima.
7
