1
SADRŽAJ
UVOD
...................................................................................................................................2
1. POVIJEST RAČUNALNE MREŽE
..........................................................................3
2. RAČUNALNA MREŽA
..............................................................................................3
2.1.
Što je to računalna mreža?.
......................................................................................3
3. PODIJELA RAČUNALNIH MREŽA
........................................................................4
4. VRSTE RAČUNALNIH MREŽA
...............................................................................7
4.1. Mrežni protokol
.........................................................................................................8
5. TOPOLOGIJA RAČUNALNIH MREŽA
................................................................ 10
5.1. Fizička topologija
................................................................................................... 10
5.2. Logička topologija
................................................................................................. 12
6. MREŽNA OPREMA
...................................................................................................13
6.1. Pasivna mrežna oprema
..........................................................................................13
6.2. Aktivna mrežna oprema
...........................................................................................16
7. IP ADRESA
...................................................................................................................19
ZAKLJUČAK
.....................................................................................................................20
LITERATURA
...................................................................................................................21
2
UVOD
Posljednjih godina broj računala, a time i broj njihovih korisnika svaki dan ubrzano
raste. Obim posla na njima je sve veći, a broj informacija i potreba za njihovim prijenosom
također. Ne samo velike kompanije nego i manja poduzeća, pa čak i pojedinci kupovali su
veći broj računala za svoje osoblje, te su i problemi oko dijeljenja informacija postajali sve
veći. Zajedničko korištenje podataka podrazumijevalo je pravljenje kopija istih i njihovo
prebacivanje na drugo računalo korištenjem disketa. Ova metoda je bila uspješna dok je u
pitanju bilo samo nekoliko računala, ali je porastom broja podataka preraslo u veći
problem jer su neki poslovi zahtijevali desetine disketa a potom i njihov fizički prijenos na
lokaciju koja je manje ili više udaljena od izvornog računala. Potrebe posla su međutim
zahtijevale brži i pouzdaniji način razmjene informacija. Zato se međusobno povezivanje
dva, a kasnije i više računala pojavilo kao sasvim normalan proces u razvoju računalne
tehnike. Operatori na računalu su sada više vremena mogli posvetiti svom radu nego
premještanju disketa između kancelarija.
Različite definicije mogu se upotrijebiti da bi se razjasnio pojam računalne mreže, ali u
principu je najjednostavnije reći da je mreža skup od dva ili više računala, koji su
međusobno povezani radi razmjene podataka i korištenja zajedničkih resursa. Kada su
računala povezana u mrežu njihovi korisnici mogu da dijele datoteke (fajlove), poruke,
grafiku, usluge štampača, modeme i druge hardverske resurse. Umrežavanje se razvilo iz
potrebe da više korisnika koristi podatke istovremeno, kako sa svoga, tako i sa drugih
računala u mreži. Naime, pojedinačno su računala odličan alat za obradu podataka, tabela,
grafika i drugih vrsta informacija ali ne omogućavaju da se dokumenti lako dijele što je
glavni uslov razvoja mreža. Zajedničke resurse računari mogu koristiti po principu
korisnika (user-level), ili po principu zajedničkog korištenja (share-level). U prvom
s1učaju, zajedničkom resursu se dodjeljuje lista korisnika sa lozinkama uz čiju upotrebu
samo oni mogu da mu pristupe. U drugom slučaju se resurs deklarira kao zajednički, te mu
pristupaju svi korisnici sa ili bez lozinke. Naravno da je u drugom s1uaju sigurnost mreže u
pogledu neovlaštenog korištenja manja, ali odluka o tome zavisi od vlasnika, tj. korisnika
računala.
Veličine i oblici mreža su različiti od slučaja do slučaja, a u ovom radu razjasnit ću način
njihovog funkcioniranja, opremu potrebnu za rad, te topologiju izrade.
4
otipkanih stranica po osobi dnevno.Za uštedu su vremena napravljeni razni uređaji
namijenjeni komunikaciji i razmjeni podataka (teleks, telefaks, osobna računala, pisači,
višefunkcijski terminali), a sada ih sve treba povezati u računalnu mrežu da bismo svi
zajedno dijelili mogućnosti koje nam ti uređaji pružaju.
Slika 1. Primjer računalne mreže u poslovnom prostoru
3. PODJELA RAČUNALNIH MREŽA
Daljnjim razvojem mreža povećana je propusnost i ostvaren je prijenos veće količine
podataka i multimedijalnog sadržaja. Najprije na manje udaljenosti unutar lokalnih mreža
(
LAN
–
Local Area Network
), a potom i na veće udaljenosti (
WAN
–
Wide Area Network
).
Po načinu razmjene podataka u mreži mreže se dijele na :
žične ( Ethernet ) – računala su fizički povezana mrežnim kablovima
bežične (wireless) – nastaju povezivanjem računala bez fizičkih veza
optičke mreže – koriste optička vlakna za prijenos podataka.
5
Prema veličini mreže možemo podijeliti na :
Personal Area Network
(
PAN
): mreža za povezivanje uređaja (telefon,
dlanovnik,…) na računalo koji obično služe jednom korisniku. Prostire se najviše
unutar nekoliko metara.
Local Area Network
(
LAN
): računalna mreža u kojoj su računala smještena na
manjim udaljenostima (unutar doma, ureda, ili blisko smještenih zgrada). Značajka
lokalnih mreža je da su one najčešće u cijelosti u vlasništvu i pod upravljanjem
onih koji ih koriste (osobno, vlasništvo tvrtke ili institucije), tako da je prijenos
podataka putem njih za korisnike besplatan. Značajno je i da su moguće jako velike
brzine prijenosa podataka (
Gbps
-
Giga bit per second
).
Metropolitan Area Networks
(
MAN
): mreža u kojoj su računala smještena na nešto
većim udaljenostima od onih u lokalnim mrežama. Najčešće pokriva područje
jednog dijela ili cijelog grada. Mogu biti u vlasništvu neke organizacije ili više njih.
Brzine prijenosa su obično manje nego u lokalnim mrežama.
Wide Area Network
(
WAN
): mreža koja se proteže preko granica grada, regije ili
države. Za povezivanje se koriste usmjerivači (
routeri
) i javne komunikacijske
veze. Značajka WAN mreža je da nisu u vlasništvu osoba ili organizacija koje ih
koriste i prijenos podataka preko njih je ograničen prema brzini, količini i cijeni.
Potrebno je platiti za korištenje komunikacijskih veza. U odnosu na lokalne mreže
brzine su dosta ograničene.
