Sveučilište u Mostaru
Filozofski fakultet
Studij: Socijalni rad- doškolovanje
Kolegij: Socijalna politika
Profesor: prof. dr. Vlado Puljiz
SEMINARSKI RAD
SOCIJALNA POLITIKA-POSLJEDICE SIROMAŠTVA U REPUBLICI HRVATSKOJ
Mostar, 06. rujna 2011 godine
Sanja Čotić
UVOD
U posljednje vrijeme u Hrvatskoj sve češće se govori o siromaštvu kao velikom
socijalnom problemu ali ne postoji ozbiljnost u borbi protiv njega. Vlast a isto tako ni
opozicija ne pridaju pravu pažnju smanjenju stope siromaštva. Prvo i najozbiljnije
istraživanje siromaštva kod nas provedeno je 1998 godine. Proveli su ga stručnjaci
Svjetske banke.Hrvatski Caritas i Centar za promicanje socijalnog nauka Crkve proveli
su 2004.godine empirijsko istraživanje na uzorku od 1216 odraslih građana Hrvatske.
Od 2001. godine Državni zavod za statistiku skuplja podatke o materijalnom stanju
kućanstava i pojedinaca služeći se metodama koje koristi Europska Unija
(reprezentativan uzorak, iste linije siromaštva, identični upitnici za prikupljanje
podataka).Na taj način izračunava svaku godinu tzv. rizik siromaštva. Zadnjih godina
Nezavisni hrvatski sindikati (NHS) i Savez samostalnih sindikata Hrvatske (SSSH),
mjesečno izračunavaju novčani iznos sindikalne košarice.
1.ISTRAŽIVANJE STRUČNJAKA SVJETSKE BANKE
Ovo istraživanje temeljilo se na uzorku od 3.123 kućanstva u kojima su živjele 9.433
osobe.Slabost istraživanja je u tome što nije obuhvatilo cijelu Hrvatsku jer područja
istočne Slavonije i Dalmacije još su bila pod okupacijom. Osim klasičnih upitnika
korišteni su i dnevnici u koje su kućanstva bilježila sve izdatke za hranu, piće i duhan.
Te su podatke zapisivala i kućanstva čiji je izvor prihoda bila vlastita
proizvodnja.Pokušalo se utvrditi opseg apsolutnog i relativnog siromaštva odnosno
međunarodna i nacionalna linija siromaštva.Apsolutno siromaštvo se određuje kao
minimalne potrebe koje se svode na prehranu odijevanje i stanovanje. Apsolutno
siromašni su oni ljudi i kućanstva čiji prihodi nisu dovoljni za zadovoljenje tih
potreba.Relativno siromaštvo je ono koje se tiče nekog određenog društva u danom
trenutku. Granica relativnog siromaštva se određuje u odnosu na standard društva i
uključuje zadovoljavanje primarnih i sekundarnih potreba (obrazovnih,
kulturnih,sportskih, zdravstvenih i drugih).Po ovom istraživanju u Hrvatskoj je
1998.godine živjelo oko 210.000 apsolutno siromašnih ljudi.Ali najvažnije je bilo
utvrditi nacionalni prag siromaštva ili granicu relativne bijede jer taj prag u Hrvatskoj
prije nije bio utvrđen. Odredilo se koje potrebe se uključuju u osnovne potrebe. To su
hrana i to raznolika , odjeća, stanovanje, komunalije (struja grijanje voda i telefon),
osnovni kućanski aparati( štednjak, hladnjak grijalica i tv), knjige i oprema za školu,
izdaci za zdravstvenu skrb i izvori koji omogućuju zadovoljavanje kulturnih i socijalnih
Kućanstvo s dvije
odrasle osobe i dvoje
djece
37.727,60 K
40.433,19 K
39.681,35 K
Po ovako definiranom pragu siromaštva stopa siromaštva je 2001.godine iznosila 17,2
%,2002.godine 18,2 % i 2003.godine 16,9 %. Kad ove podatke usporedimo sa drugim
europskim zemljama Hrvatska spada u zemlje sa visokom stopom siromaštva. Tu
spadaju Irska (21%), Grčka (20%), Portugal(20%), Italija (18%), Španjolska (19%),
Estonija (18%), Latvija (17%)…
4.TESTIRANJE TROŠKOVA TZV. SINDIKALNE KOŠARICE
Ova istraživanja koja provode sindikati bitno se razlikuju od znanstvenih i interesantna
su jer pokazuju različita shvaćanja o tome što je reletivno siromaštvo kod nas.
Svaki mjesec Nezavisni hrvatski sindikati provode istraživanje koje polazi od definiranja
sadržaja košarice i mjesečnog izračuna novčanog iznosa koji je potreban za
zadovoljavanje potreba koje su predviđene košaricom. U uzorku sudjeluju Zagreb,
Osijek, Split, Rijeka, Dubrovnik i Pula, Bol na Braču i Krk na Krku. Izračunavaju se
troškovi za svako mjesto posebno i prosjek troškova za Hrvatsku.Kao primjer navest
ćemo izračun troškova za listopad 2005. godine za četveročlanu obitelj sa dvoje djece.
Elementi
Iznos
Postotak
Prehrana
2.428,91
38,8
Stanovanje
1.721,58
27,5
Prijevoz
632,98
10,1
Higijena
366,84
5,9
Odijevanje
816,31
13,0
Kultura
300,33
4,8
Ukupno:
6.266,94
100,00
Izvor: Cvrtila (2005), str. 9.
Tablica 1 - Udjel pojedinih troškova u košarici
Kod prehrane računaju se troškovi kruha ,tjestenine, mesa, voća i povrća, mliječnih
proizvoda, masnoća, kave, šećera i vina. Troškovi stanovanja uključuju plaćanje režija
vlastitog stana do 60 metara kvadratnih . Uključeni su i troškovi za prijevoz tj. dvije
radničke i dvije đačke karte. Troškovi za higijenske potrepštine su zubna pasta, sapun,
