SVEUČILIŠTE U MOSTARU
FILOZOFSKI FAKULTET
STUDIJ NOVINARSTVA
RAZVOJ I KARAKTERISTIKE TISKA
Seminarski rad
Studentica: Kristina Kelava
Mentor: prof. dr. sc. Ivica Musić
Mostar, listopad 2015.
4
1. Povijest tiska
Još u vrijeme Rimskog Carstva ljudi su imali potrebu zapisivati važne
događaje koji su se zbivali oko njih. Povijest tiskarstva obilježena je dugim i kratkim
periodima razvoja tiskarske opreme. Na početku su to činili na velikim kamenim ili
metalnim pločama koje bi se postavile na vidljivo mjesto kako bi svi mogli pročitati
važne novosti. Kasnije, kada se počeo upotrebljavati papir, zaposleni su ljudi kojima
je bila zadaća prepisivanjem umnožavati knjige koje su na taj način bile dostupnije
ljudima. Međutim, to je bio jako težak i spor posao pa su se prepisivači brzo umarali.
Kako bi im se olakšao posao 1455. godine izumljen je tiskarski stroj čime se tiskanje
knjiga ubrzalo. Izumiteljem tiskarskog stroja smatra se Johannes Gutenberg koji je te
godine tiskao najpoznatiju knjigu na svijetu – Bibliju. Izum tiskarskog stroja
omogućio je i tiskanje novina.
Prve novine pojavile su se već početkom 17. stoljeća. U Njemačkoj se 1609.
godine počinju tiskati prve moderne njemačke novine – Avisa, dok se u Francuskoj
1631. godine počinje tiskati La Gazette. Poslije Njemačke i Francuske zatim slijede
Švedska, Engleska te Amerika. U Hrvatskoj su prve novine počele izlaziti 1771. na
latinskom jeziku, a zvale su se Zagrebačke novine. Prve novine na hrvatskom jeziku
bile su Kraglski Dalmatin, a izdavala ih je francuska vlast u Zadru od 1806. do 1810.
godine. No, te novine nisu bile u potpunosti hrvatske, u njima su izlazili i tekstovi na
talijanskom jeziku.
Tek 1835. godine pojavile su se prve novine u potpunosti na hrvatskom jeziku
pod imenom Novine Horvatzke. Uređivao ih je Ljudevit Gaj, a novine su imale i
kulturni prilog Danica Horvatzka, Slavonska i Dalmatinska. Tako su novine postale
važan dio Hrvatskog narodnog preporoda u 19. stoljeću. Danas se u Hrvatskoj izdaje
mnogo novinskih naslova, bilo dnevnih, tjednih ili mjesečnih. Neki od njih su
Večernji list, Jutarnji list, 24 sata, Teen, OK!, Gloria, Story i brojni drugi. Također
postoje i novine za djecu koje nazivamo časopisi jer su puno šareniji i sadrže mnogo
fotografija. Primjeri takvih časopisa su Dječji klub i Cvitak. Velik broj novina danas
se može pronaći i na internetu.
1
1
Usp. GREGORIĆ, Marko, Socijalna povijest medija, Pelago, Zagreb, 2012., str. 104.
5
Grafički dizajn je vrsta primijenjene umjetnosti koja najčešće uključuje
kombiniranje tipografije, ilustracije, fotografije i tiska, kako bi se vizualnom
komunikacijom prenijela neka ideja ili poruka, u svrhu informiranja, uvjeravanja ili
educiranja.
U novije se vrijeme grafički dizajn podjednako bavi i novijim tehnologijama,
primjerice videozapisima, filmom ili multimedijom. o ratovima i ekonomskim
previranjima cirkulirali su medu vlastelom. Važna stvar da je revolucija pridonijela i
pojavljivanju fotografija u novinama po prvi puta. I u slijedećim godinama brojnost
je uvelike rasla, no, zbog loše kvalitete tadašnjeg papira teško možemo dobiti priliku
uvidjeti koji primjerak tadašnjih novina.
Kraj 19. stoljeća, u takozvanoj renesansi novinarstva poradilo se na
vizualnom dojmu te su se naslovi počeli podebljavati, uvodio se humor, ali se počelo
razvijati i tzv. žuto novinarstvo. Do 1910. godine postavljeni su svojevrsni temelji
koji su i danas važni. Od 90-ih godina 20. stoljeća televizija i Internet postali su
vodeći u prenošenju informacija. S razvojem televizije, elektronike prvenstveno, i
sve jeftinijim prijemnicima, novinska izdanja postala su manje zastupljena i manje
tražena.
2
Mnogo je ljudi koji danas odgovaraju negativno na pitanje čitaju li novine,
prvenstveno dnevne. Zato mnoge suvremene novine imaju i svoja online izdanja.
Novinarstvo je modernizirano, te je i tiskanje novina jednostavnije i jeftinije. Čitanje
novina predstavlja održavanje u toku s informacijama, ali i čuvanje kulture čitanja,
zato što ništa nije mrtvo kao jučerašnje novine.
2
Usp.
isto,
str. 115.
