Nacionalna bezbjednost u kontekstu savremenih bezbjednosnih koncepata
VISOKA POSLOVNA TEHNIČKA ŠKOLA
DOBOJ
SEMINARSKI RAD
Nacionalna bezbjednost u kontekstu savremenih bezbjednosnih
koncepata
Predmet: Osnove bezbjednosti
Mentor: Student:
Prof. Dr Delibor Damjanović Jelena Božić
SADRŽAJ
2

1.BEZBJEDNOST
Većina napora koji se čine na polju redefinisanja pojma bezbjednosti usmjereno je
na ono što se odnosi na državu, a ne na koncept bezbjednosti sam po sebi. Često se novi
predlozi u vezi sa ovim pojmom odnose na pitanja ljudskih prava, ekonomiju, okolinu,
trgovinu narkoticima, epidemije, kriminal ili socijalne nepravde, što predstavlja novinu u
odnosu na tradicionalnu pažnju prema bezbjednosti od vojnih prijetnji. Ovi stavovi
obično su potkrepljeni različitim normativnim činjenicama o tome koje vrijednosti
određenih ljudi ili društvenih grupa treba štititi i empirijskim dokazima o prirodi i
intenzitetu prijetnji tim vrijednostima. Zapravo, malo je pažnje posvećeno samom
značenju koncepta „bezbjednost” kao takvom.
Skrivanje normativnih i empirijskih debata u puko teoretisanje i razmatranje
naglašava konceptualne razlike između zastupnika različitih bezbjednosnih politika i
ometa naučnu komunikaciju i razumjevanje. S obzirom na takve, naizgled nepomirljive
razlike, potrebno je odrediti zajedničke konceptualne odlike, koje se nalaze u različitim
konceptima.
Zanemarivanje bezbjednosti kao koncept prisutno je i odražava se u pitanjima
bezbjednosti u nekim akademskim krugovima. Knor je jedan svoj rad počeo sa
namjernim zaobilaženjem semantičkih i problema definisanja termina „nacionalna
bezbjednost”. Smok R. je primjetio da se na ovom polju ne obraća dovoljno pažnje na
oblast značenja „bezbjednost”. Bazan opisuje bezbjednost kao nerazvijeni koncept i
primjećuje nedostatak konceptualne literature prije osamdesetih.
Iako uočava napredak
na ovom polju u toku osamdesetih i dalje postoji trend zanemarivanja.
1.1.Definisanje pojma bezbjednosti
Uzimajući u obzir mnogobrojne pokušaje da se redefiniše pojam bezbjednosti,
nakon završetka hladnog rata, mnogi se pitaju da li je zaista ovaj pojam zanemarivan.
Postoje dva razloga za ovakvu tvrdnju.
Prvi je sam značaj pojma, koji je mnogo puta upotrebljen kao opravdanje za
ukidanje građanskih sloboda, izbijanje ratova i veliko trošenje resursa u
Nešković S., „Bezbednost i reforme u Srbiji“, Beograd 2006.god. Str. 16. (Prema: Klaus Knorr1973 i
Richard Smoke 1975)
4
Ovaj materijal je namenjen za učenje i pripremu, ne za predaju.
Slični dokumenti