SEMINARSKI RAD

Monetarna ekonomija i bankarski menadžment

TEMA

:

Centralna Banka

   STUDENT:          

Mentor: 

Nemanja Tubin                                                                Doc. dr Radmila Čičković  
Br. index II-4111/14 

Sadrzaj:

UVOD............................................................................................................................3
CENTRALNA BANKA................................................................................................4
EKONOMSKA I MONETARNA UNIJA....................................................................5
EVROPSKA CENTRALNA BANKA..........................................................................6
EVROSISTEM.............................................................................................................. 6
STRUKTURA I ZADACI EVROPSKE CENTRALNE BANKE................................7
TARGET....................................................................................................................... 7
UPRAVNA TELA ECB................................................................................................8
UPRAVNI SAVET........................................................................................................8
IZVRŠNI ODBOR........................................................................................................ 9
GENERALNI SAVET.................................................................................................. 9
INSTITUCIONALNA NEZAVISNOST EVROPSKE CENTRALNE BANKE.........9
STRATEGIJA EVROPSKE CENTRALNE BANKE................................................10
STATUT EVROPSKE CENTRALNE BANKE.........................................................11
ZAKLJUČAK..............................................................................................................16

2

background image

CENTRALNA BANKA

Centralna banka osnovana je u Švedskoj 1656. godine, a najveći 

uticaj je imala 

Bank of England 

koja je osnovana 1695. godine. 

Definisana   je   kao   samostalna   i   jedinstvena   emisiona   ustanova 

montarnog   sistema,   odgovorna   za   monetarnu   politiku,   za   stabilnost 
valute i finansijsku disciplinu i za obavljanje drugih poslova određenih 
zakonom.

Ona predstavlja neprofitnu instituciju, i   ne uspostavlja direktne 

odnose sa nebankarskim sektorima, osim sa državom, što znači da nema 
konkurentskih   odnosa   izmađu   centralne   banke   i   drugih   banaka. 
Centralna   banka   vrši   emisionu   funkciju.   Ona   preko   svojih 
specijalizovanih   institucija   emituje   gotov   novac.   Centralna   banka 
emituje i primarni novac tako što odobrava kredite poslovnim bankama 
ili od njih kupuje nedospela potraživanja. Na ovaj način Centralna banka 
održava potrebnu količinu novca u opticaju i reguliše visinu kamatnih 
stopa na finansijskim tržištima. Centralna banka se javlja kao „banka- 
banaka“ i kao „banka- države“.

Centralna banka može da obezbedi ostvarivanje svojih funkcija uz 

pomoć instrumenata moneterno-kreditnog regulisanja, u koje spadaju: 
eskontna   stopa,   obavezna   rezerva,   utvrđivanje   minimalne   rezerve 
likvidnosti, kupovina i prodaja hartija od vrednosti učešće u deviznim 
transakcijama, ograničenje plasmana i slično.

Funkcije centralne banke:

održava monetarnu stabilnost nacionalne ekonomije, 
sprovođenjem monetarno-kreditne politike,

reguliše novčani opticaj,

organiziuje i vodi platni promet zemlje,

bavi se kupoprodajom deviza i propisuje stopu obavezne rezerve,

finansira državni budžet (emisiona dobit),

kontroliše bankarski sistem,

Određuje službenu eskontnu stopu i sl.

Centralne banke su se do drugog svetskog rata organizovale kao 

akcionarska društva, a tek kasnije su se nacionalizovale i tek onda stupile 
pod kontrolu države.

4

 EKONOMSKA I MONETARNA UNIJA

Ekonomska i monetarna unija (

Economic and Monetary Union

  - 

EMU) naziv je procesa harmoniziranja ekonomskih i monetarnih politika 
država članica EU s ciljem uvođenja zajedničke valute - eura.

EMU je uređena  Ugovorom iz Mastrichta  iz 1991. godine, koji 

uređuje harmonizaciju u tri faze:

PRVA FAZA -  

trajala je od 1.6.1990. do 1.1.1994. godine. U ovoj 

fazi   uspešno   je   kompletirano   jedinstveno   tržište   roba,   usluga   i 
kapitala, ostvarena je potpuna liberalizacija kretanja kapitala unutar 
Zajednice   i   uspostavljeni   su   mehanizmi   čvršće   koordinacije 
ekonomskih   i   monetarnih   politika.   Ovu   vazu   su   pratili   nepovoljni 
ekonomski   uslovi   (recesija,   velika   nezaposlenost,   javni   dugovi 
pojedinih zemalja, povećane margine oscilacija deviznih kurseva u 
odnosu na paritete u okviru EMS (Ekonomskog monetarnog sistema).

DRUGA FAZA -  

počela je od 1.1.1994. godine i trajala je sve do 

1997.(ako većina zemalja članica ispuni kriterijume konvergencije za 
ulazak u treću fazu), a najduže do 1999. godine.Predviđeno je bilo 
jačanje koordinacije monetarnih politika zemalja članica, kako bi se 
pripremio   teren   za   konstituisanje   i   vođenje   jedinstvene   monetarne 
politike   u   trećoj   fazi.   Na   početku   ove   faze   osnovan   je   Evropski 
monetarni institut (EMI), kao prethodnica ECB. Njegove članice su 
različite evropske banke, i njegov zadatak je da pripremi put za treću 
fazu.

TREĆA FAZA - 

na početku ove faze, EMI je zamenila ECB, čiji su 

izvršni   odbor   imenovale   države   članice   koje   su   bile   spremne   da 
učestvuju u jedinstvenoj valuti. ECB zajedno sa NCB biće odgovorna 
za upravljanje novom valutom, čime se predviđa da : „Zemlje članice 
mogu   izdavati   metalni   novac   u   skladu   sa   odobrenjem   ECB   za 
količinu. Savet može, u skladu sa kvalifikovanom većinom predloga 
Komisije, i nakon konsultacija sa ECB, a u saradnji sa Evropskim 
parlamentom, usvojiti mere za usaglašavanje denominacija i tehničkih 
specifikacija svog metalnog novca u prometu...“

1

Na samitu u Madridu decembra 1995. doneta je odluka da nova 

monetarna jedinica treba da se zove evro, i da u odnosu prema ekiju 

1

 

Ugovor iz Mastrihta,Leonard Dik,2004, 

Vodič kroz Evropsku uniju

,Narodna knjiga, Beograd

5

Želiš da pročitaš svih 17 strana?

Prijavi se i preuzmi ceo dokument.

Ovaj materijal je namenjen za učenje i pripremu, ne za predaju.

Slični dokumenti