Funkcije špedicije

UVOD

U znanstvenoj i stručnoj literaturi o špediciji neki autori pogrešno identificiraju funkciju (funkcije) špedicije s pojmom špediterskog posla (špediterskih poslova). Kako riječ funkcija u našem jeziku označuje “djelovanje, djelatnost, rad, radnju, službu, posao, dužnost, zadatak, ulogu, položaj, zvanje”, čini se da su, kada se radi o funkciji (funkcijama) međunarodne špedicije, od navedenih značenja najadekvatnije riječi zadatak (zadaci) i uloga (uloge).

Do unazad tridesetak godina postojala je tendencija da se u procesu prometnog planiranja i odlučivanja apsolutna prednost davala ekonomskom kriteriju, odnosno odabiru najekonomičnije varijante prometnih rješenja ili odluka kao najpovoljnije varijante rješenja. Takva su rješenja u većini slučajeva zanemarivala izvjesne, jednako značajne kriterije od kojih su neki sadržani u ekonomskoj kategoriji (primjerice, cijeni prijevozne usluge), ali neki i nisu.

Sve značajniju ulogu u procesu prometnog planiranja i odlučivanja, a time i u izboru optimalnog prometnog pravca, imaju mnogobrojni kriteriji koji naglašavaju svu posebnost korisnikovih zahtjeva, raznih standarda i zahtjeva zajednice. Kao organizatori prijevoznog pothvata i savjetnici svojih nalogodavaca, donositelji odluke (međunarodni otpremnici-špediteri, logistički operatori,) pri izboru optimalnog prometnog pravca preuzimaju potpunu odgovornost za integralni transportni lanac, prilikom čega korištenje povezane multimodalne usluge nije više korisnikov izbor, već posao onih koji, kao posrednici svojih nalogodavaca, osiguravaju logističke teretne usluge. U toj ulozi dolazi do izražaja odgovornost spomenutih posrednika pri izboru optimalnog prometnog pravca za određenu vrstu tereta, odnosno prometnog pravca koji je u odnosu na određene kriterije (u skladu sa zahtjevima i potrebama korisnika) bolji od alternativnih prometnih pravaca, a time i konkurentniji na tržištu prometnih usluga. Navedena odgovornost za posrednika predstavlja složen zadatak koji od njega zahtijeva poznavanje brojnih prometnih elemenata i fenomena.

 
FUNKCIJE ŠPEDICIJE U VANJSKOTRGOVINSKOM l PROMETNOM SUSTAVU

Kada se govori o funkcijama međunarodne špedicije, misli se na zadatke što ih ona obavlja u vanjskoj trgovini i međunarodnom prometu, te na ulogu koju ona igra u vanjskotrgovinskom i prometnom sustavu, a ne na brojne poslove što ih međunarodni špediter poduzima u ostvarivanju svojih funkcija (zadataka, uloge). Dok brojni poslovi međunarodnog špeditera uglavnom imaju heterogen karakter, pa u toj heterogenosti, posebno kada je riječ o tzv. komercijalnim poslovima (istraživanje tržišta, sastavljanje kalkulacija, izrada i dostavljanje ponuda i dr.), obuhvaćaju i poslove što ih obavljaju i drugi gospodarstvenici, dotle funkcije međunarodne špedicije imaju relativno homogeno značenje po kojem se međunarodna špedicija razlikuje od drugih, osobito srodnih privrednih djelatnosti. S obzirom na glavna obilježja osnovnih i specijalnih poslova međunarodnog špeditera te njihovu čvrstu spregu s prometnim i vanjskotrgovinskim poslovima, od primarne su važnosti privredne funkcije međunarodne špedicije.

Osnovna privredna funkcija međunarodne špedicije, koja slijedi iz pojma međunarodne špedicije, ogleda se u tome da ona – kao djelatnost organizacije otpreme, dopreme i provoza robe – pronađe i osigura najbolje ekonomske uvjete za otpremu, dopremu i provoz robe, kako bi cjelokupni proces transporta bio izvršen na siguran, stručan i ekonomičan način. Osnovna privredna funkcija međunarodne špedicije može se, naravno, definirati i na razne druge načine, što zavisi od doktrinarnog pristupa pojmu i ulozi međunarodne špedicije. Tako, na primjer, jedan od najuglednijih hrvatskih stručnjaka za međunarodnu špediciju Viktor Cerić, pridaje međunarodnoj špediciji funkciju “…organa koji će povezati trgovinu s prometnim organizacijama, odnosno koji će organizirati i koordinirati transportni dio vanjskotrgovinskog poslovanja”. Drugi pisac zapaženih radova iz područja međunarodne špedicije, prof. dr. Slavko Carić, smatra da špedicija, u odnosu na privredu u cjelini, “… ima funkciju pomoćnika trgovine…” i da se ona “…kao takva nalazi između proizvodnjepotrošnje, ulazeći u isto vrijeme u transportne funkcije”. Prema tome, “glavni je zadatak međunarodnog špeditera da oslobodi svojega nalogodavca cjelokupne brige oko otpreme robe kako bi ovaj svu svoju pozornost mogao usmjeriti na svoj osnovni posao”.