Sličnosti i razlike između menice i čeka
Objavio kacab 24. april 2024.
Seminarski radovi, Skripte, Ekonomija
Objavio aleksarr33 18. april 2014. Prijavi dokument
UVOD
Globalna finansijska i ekonomska kriza (GFEK) je nastala u SAD i zahvatila je sve evropske i vanevropske zemlje kroz širenje negativnih efekata. Prvi znaci finansijske krize u SAD manifestovali su se u maju i junu 2007, a prvi talas krize se ispoljio u drugoj polovini 2007. i prvoj polovini 2008. godine. Negativni efekti GFEK snažnije su se manifestovali u drugom talasu u drugoj polovini 2008. i u 2009. u svim zemljama sveta kada je došlo do globalne recesije koja po razmerama prevazilazi recesije svetske privrede iz 1975, 1982, 1987 i 2001. i podseća na najveću svetsku ekonomsku krizu iz 1929-1933. godine. Tekuća GFEK, nakon dve godine, počinje da jenjava sudeći po prvim znacima oporavka svetske privrede, uz potencijalne rizike da se kriza produži i oporavak traje duže. Tekuća GFEK nije lokalna i privremena, već je globalna i strukturnog karaktera; zahteva preispitivanje postojećeg modela privređivanja i strukturno i institucionalno prilagođavanje na nacionalnom i globalnom nivou.
Finansijska kriza je inicirana kolapsom tržišta nekretnina u SAD zbog precenjenosti nekretnina, a zatim se proširila na ceo finansijski i realni sektor usled strukturnih i funkcionalnih nedostataka finansijskog sistema. Krizu je iniciralo slobodno i neregularno finansijsko tržište SAD koje je omogućavalo ekspanziju trgovine tzv. derivatima u 2008. i nekoliko prethodnih godina kao novim finansijskim instrumentom. Nagli rast trgovine derivatima nije bio pod kontrolom države koja nije donela odgovarajuću regulativu za tržište derivata. U takvim okolnostima banke, investicioni fondovi, hipotekarna i osiguravajuća društva ulazili su u visoko rizične bankarske operacije i nastala je nekontrolisana trka za profitom i disperzija rizika na brojne učesnike u finansijskim operacijama. Banke širom sveta su trgovale tim derivatima, ulažući novac u sve rizičnije poslove i povećavajući rizike za finansijski sistem. Posledice takve finansijske avanture osetile su, čak, i štediše s depozitima oročenim u najboljim svetskim bankama, kao i kupci obveznica kao sigurne finansijske aktive.
1. Uzroci globalne ekonomske krize
U vreme nastanka i širenja GFEK pojavile su se razne hipoteze o uzrocima i akterima krize, počev od privrednosistemskog poretka i institucionalnog aranžmana koji zbog svoje kompleksnosti, dinamičnosti i stohostičnosti generiše poremećaje do različitih skupina aktera kao što su moćne državne institucije nadležne za javne politike, pre svih za ekonomsku politiku i/ili moćne privredne i finansijske elite, kao i do velikih eksternih šokova.
Tekuća GFEK je pokazala nedostatke ključnih mehanizama sistema koje je potrebno poboljšati kroz institucionalno prilagođavanje, i nedostatke vođenja ekonomske politike, kako bi se privreda i društvo vratili na putanju održivog razvoja. U tom cilju potrebno je sagledavanje dubinskih determinanti krize, pre svega sistema koji svojim podsticajima i ograničenjima objektivno uslovljava ponašanja aktera ekonomskih i društvenih procesa i delotvornost institucija i ekonomske politike, a preko njih i (ne)uspešnost privrede i društava u kontekstu ne samo tehnoloških i resursnih već i upravljačkih ograničenja (počev od političkog sistema i društvene strukture, preko institucija i regulatornih aranžmana, do neformalnih pravila).
Institucionalno prilagođavanje sistema kao dominantnog izazivača krize menja pravce delovanja ekonomske politike koja podiže delotvornost njenih instrumenata i mera i tako privredu drži na dugoročno održivoj trajektoriji rasta. U tom kontekstu ni ekonomska politika, ni ponašanje društvenih aktera, ne mogu biti pretežni generatori krize ili rasta, već je to sistem iz koga proishodi ekonomska politika i ponašanje političkih činilaca i društvenih i privrednih aktera. U tom smislu ključno je povećati funkcionalne učinke institucionalnog poretka, tako da omogući veću delotvornost ekonomske politike i privrednih aktera. Takav supstitucionalni odnos izmeĊu sistema i ekonomske politike podrazumeva da uređeni institucionalni poredak i na njemu zasnovana ekonomska politika i ponašanje privrednih subjekata, mogu da amortizuju eksterne šokove i spreče unutrašnje krizne poremećaje. Suprotno tome, ekonomska politika ne može da kompenzuje nedostatke sistema i iz njih proizašle neželjene učinke. Ekonomska politika je nemoćna ukoliko institucionalni aranžmani dobro ne regulišu funkcionisanje privrede.
Objavio kacab 24. april 2024.
Objavio roska1 24. april 2024.
Objavio ghhjhghjghjgjh 18. april 2024.
Objavio goja91 24. april 2024.
Objavio seminar444 24. april 2024.
Objavio seminar444 24. april 2024.
Objavio mitrovicm993 24. april 2024.
Objavio Dragica Stanisic 24. april 2024.
Objavio goja91 24. april 2024.
Komentari
You must be logged in to post a comment.