Krivični postupak prema maloljetnicima

Uvod
Čovjek je, u skladu sa uzrastom, psihosocijalnim profilom, akter svih događanja u društvenoj, prirodnoj, tehničkoj, kulturološkoj sferi življenja. Osnovni cilj svih društvenih intervencija jeste da se djeca i maloljetnici osposobe za zdrav život i društveno koristan rad. Termin delinkvencija potiče od latinske riječi delictum (delikt- lat., delictum, deliquere), a znači prestup, kažnjivo ponašanje ili djelo koje je zakonski zabranjeno. To značenje je etimološki povezano sa drugim pojmovima – delinkvencija – asocijalno ponašanje, antidruštvena aktivnost. Obzirom da je riječ o delinkvenciji djece i maloljetnika, u upotrebi je i pojam maloljetnička delinkvencija, što ukazuje da je počinitelj maloljetno lice. Danas je sve češće u upotrebi naziv ” društveno neprihvatljivo ponašanje mladih”, ciljem da se izbjegne stigmatizacija maloljetnika.
Maloljetničko prestupništvo u BiH je u stalnom porastu, obzirom na smanjenja resursa institucija koje rade sa maloljetnicima u sukobu sa zakonom. U BiH maloljetničko prestupništvo se vidi kao društveno neprihvatljivo ponašanje koje obično obuhvata preddelinkvetno i delinkventno ponašanje djece. Maloljetnik je mlada osoba uzrasta do 18 godina, koja se prema pravnom sistemu BiH može tretirati drugačije od odraslih po pitanjima prestupa. U zakonodavstvu BiH, djeca od 14 do 16 godina života su definisani kao mlađi maloljetnici, dok su djeca od 16 do 18 godina života definisani kao stariji maloljetnici. Bitno je spomenuti da i mlađi punoljetnici, osobe od 18 do 21 godinu života, u određenim situacijama podliježu normama krivičnog zakonodavstva za maloljetnike. Obzirom da je kriminalitet maloljetnika u BiH u stalnom porastu i da su resursi institucija koje rade sa djecom u sukobu sa zakonom smanjene, potrebno je sagledati sljedeće faktore:
• Faktori rizika od prestupništva
• Faktori grupisanja djece koja dolaze u sukob sa zakonom
• Faktori kretanja prestupništva kod maloljetnika
Faktori rizika od prestupništva
Vrlo je bitno imati u vidu kvalitet zdravstvene i socijalne zaštite maloljetnika. Također, bitno je utvrditi rizike vezane za porodicu, kao na primjer nedostatak brige i kontrole roditelja, zlostavljanje u porodici, alkoholizam ili bilo koji drugi faktor iz porodice koji utiče na maloljetnika. Bosanskohercegovačko društvo je bitan element, obzirom da je postkonfliktno društvo u tranziciji. Kao faktore rizika, treba imati u vidu i pritisak vršnjaka, kao i kulturološku razliku i etničku pripadnost. Uticaj vršnjaka na emotivno i socijalno nezrelu osobu je ključan. Emotivno i socijalno nezrela osoba sklona je dokazivanjem uz negativnu identifikaciju. Dalje, neredovno pohađanje škole ili prekid školovanja, kao i sve veća dostupnost narkotika je također ozbiljan faktora rizika od prestupništva. Svi ovi faktori znatno povećavaju rizik od maloljetničkog prestupništva, stoga je potrebno dobro razmotriti okruženje maloljetnika.

Faktori grupisanja djece koja dolaze u sukob sa zakonom
Obzirom da je maloljetnička delinkvencija sve zastupljenija, bitno je razumjeti ko sačinjava grupu djece koja dolaze u sukob sa zakonom. Prema statistici, zakon najčešće krše djeca od 16 i 17 godina. Primjetno je i da je među počiniocima krivičnih djela sve veći broj djece ispod 14 godina života, koja su krivično neodgovorna. Takav broj djece se nalazi kako i među počiniocima prekršaja, tako i među počiniocima krivičnih djela. Kao što je navedeno gore u tekstu, ovakvom ponašanju prethodi niz faktora rizika. Takvi faktori su obično zanemarivanje, neredovno školovanje, rasprostranjenost narkotika, kao i emotivna nezrelost. Najčešća grupa maloljetnih prestupnika su dječaci, dok je urbana sredine sve češće ambijent za prestupništvo. Bitno je spomenuti da su najčešće počinjena krivična djela protiv imovine, dok su u mnogo manjem broju djela protiv života i tijela.