Logistika proizvodvje

UVOD
Razmatranje logistike u proizvodnim, odnosno u procesnim poduzećima je svakako imperativ vremena. To se posebno odnosi na preduzetne sisteme sa zastarjelim i nekonkurentnim tehnologijama kao što je to slučaj sa preduzećima u zemljama koje još uvjek prolaze tranzicijske porocese. Proizvodnja može biti uspješna ako zadovoljava potrebe kupaca i uspješno kokurira na globalanom tržištu. Osim toga, svako nacionalno preduzeće mora temeljiti svoj razvoj na proizvodnji. Suvremena proizvodnja je sve kompleksnija u pogledu sudjelovanja tehnologije ili proizvodnih postupaka odnosno operacija. U kompleksnoj procesnoj proizvodnji logistika je posebno važna. Naime, logistika u proizvodnji je najviše povezana sa alokacijom inputa, a u prvom redu reprodukcijskog materijala i opreme za ugradnju. Učinkovita se logistika temelji na savremenoj informatičkoj tehnologiji. Imajući u vidu da u procesnoj industriji do punog izražaja dolazi kvalitet postupaka, posebna pažnja je potrebna kod pravovremenosti i količinskom sadržaju prilikom alokacije inputa u samoj proizvodnji.
Proizvodni proces će biti učinkovit ako se obave i prethodne radnje koje počinju sa nabavkom. Već prilikom nabavke je potrebna velika koordinacija sa pripremom, skladištem i posebno proizvodnjom. Priprema proizvodnje je takođe bitni dio logističkog proizvodnog sistema. Kvaliteta pripreme zavisi već o razvoju proizvoda kojim su definirani svi tehnički, komercijalni i finansijski gabariti. U sklopu logistike u proizvodnji posebno je važno pitanje kvaliteta ne samo proizvoda nego i postupaka, pripreme, nabavke, te same proizvodnje i informatičke tehnologije.

      1. LOGISTIKA
Logistika  je proces planiranja, implementacije i kontrole efektivnog i efikasnog protoka i skladištenja sirovina, zaliha, finalnih dobara i usluga i srodnih informacija od točke podrijetla tih dobara do točke njihove potrošnje (uključujući vanjski i unutrašnji transport i pokrete) u svrhu zadovoljavanja zahtijeva potrošača.
Pojam logistike je višeznačan, interdisciplinarna, a javlja se u mnogim znanostima. Tako ga se može susresti u matematici gdje označava „vještinu računanja s pomoću slova“, u filozofiji gdje se definira kao „vještina stvaranja zaključaka“, vojsci gdje je „dio strategije koja se tiče sredstava za pokretanje vojske“.
Obuhvaća „kako transport, prenoćište i opskrbu trupa, tako i transport, skladištenje i čuvanje vojničkih dobara.“ Ove,  poprilično različite interpretacije pojma logistika još jednom ilustriraju problematiku oko konciznog i jasnog određenja prema njemu. Etimološkom analizom pojma logistika uviđa se također raznovrsnost interpretacija.
Podrijetlo izraza logistika veže se uz grčke riječi logistikos što znači „vješt, iskusan u računanju, procjeni“, lego što znači zamisliv, odnosno logik što znači logički misleći.
Pojam logistika vezuje se i uz francusku riječ loger što znači „ stanovati “, „noćiti po vedrim nebom“, „ smjestiti se “, „ ukonačiti se “, odnosno „ nastaniti se “.
Nasuprot općem uvjerenju da je pojam novijeg datuma,  povijesni izvori ga prvi put spominju u 17. stoljeću i to opet u vojnom smislu. God. 1670. spominje ga Ludwig  XIV.  u vojnim dokumentima u značenju opskrbljivanju vojničkih trupa potrebnim materijalima i transportnom podrškom. U 19. stoljeću vojni smisao pojma u potpunosti je definiran kao „znanost o pozadinskoj vojničkoj službi, tj. transportu i opskrbi.“