Osnovne karakteristike boja u grafičkom dizajnu

OSNOVNE KARAKTERISTIKE BOJA I PRIMJENA BOJE U GRAFIČKOM DIZAJNU
Poznavanje karakteristika i svojstava boje jedna je od najvažnijih stavki i polazišna točka za njenu primjenu u vidu grafičkog dizajna. Velik je spektar mogućnosti i primjene ove teme te mi time pruža zanimljivo uporište da raspravljam o tome u ovome seminaru. Osim toga tema je izrazito metodički interesantna jer mi pruža niz kreativnih rješenja koje mogu upotrijebiti kako bi učenicima (a i vama) približio uvod u čarobni svijet boje.Boja je osjetilni doživljaj koji nastaje kada svjetlost karakterističnog speka pobudi receptore u mrežnici oka. Boju također pripisujemo površinama objekata, materijalima, svjetlosnim izvorima, itd. ovisno o njihovim svojstvima apsorpcije, refleksije ili emisije svjetlosnog spektra.
U vidnom spektru, odnosno skupu boja, koje ljudsko oko može raspoznati, dolaze redom crvena, narančasta, žuta, zelena, plava, ljubičasta. Zbog toga je i naziv za područje u spektru elektromagnetskih valova učestalosti (frekvencije) ispod one svjetlosnog vala koji odgovara crvenoj boji infracrveno zračenje, a iznad učestalosti vala za ljubičastu boju ultraljubičasto zračenje. Ljudsko ga oko ne zapaža (tada vidimo drugu boju koja je u pozadini), ali ga zapažaju vidni organi nekih životinja, npr. pčela. Spektar boja se može vidjeti ako snop bijele svjetlosti usmjerimo na prizmu, čime dolazi do njena rasapa. Infracrveni val se može opaziti na drugi način: nađe li mu se na putu u rasutom spektru toplomjer, temperatura biva povišena – ljudski ga organizam doživljava kao toplinu.Tradicionalna podjela boja u umjetnosti je na osnovne i složene. Tri osnovne boje su: crvena, žuta i plava. One se zovu i primarne boje. Tri složene boje dobivaju se miješanjem osnovnih boja: crvena + žuta = narančasta, plava + žuta = zelena i plava + crvena = ljubičasta. Te boje se nazivaju i sekundarne. Tercijarne boje dobivaju se miješanjem primarnih i sekundarnih (npr. plavozelena, žutozelena i dr.).
Druga podjela boja je na tople (crvena, žuta, narančasta) i hladne (plava, ljubičasta, zelena). Tako su podijeljene zato što se u prirodi mogu zamijetiti uz određena toplinska stanja (crveno – vatra, plavo – more). U neutralne boje spadaju smeđa, kavena i sl..

Komplementarne boje su dvije boje od koje jedne nema ni malo u drugoj boji. One se nalaze na suprotnim stranama Ostwaldovog kruga boja. To su: narančasta i plava (zato što narančasta nastaje miješanjem crvene i žute, tj. u sebi nema nimalo plave boje), ljubičasta i žuta, crvena i zelena.Dugine boje obuhvaćaju spektar šest boja (primarne i sekundarne) koje
možemo vidjeti propuštanjem zrake svjetlosti kroz trostranu kristalnu prizmu.Znanost koja se bavi proučavanjem boja zove se optika.