Kolaborativno učenje i vršnjačko ocenjivanje
KOLABORATIVNO UČENJE I VRŠNJAČKO OCJENJIVANJE
Seminarski rad iz predmeta Didaktika
2
SADRŽAJ
Kolaborativno učenje u konstruktivističkom pedagoškom modelu.................................13
Računarom podržano kolaborativno učenje u online okruženju.....................................15
................................................................................................. 16

4
1. ORGANIZACIJA RADA NA ČASU
Organizacija nastavnog rada na času podrazumijeva raznovrsne djelatnosti nastavnika i učenika.
Кao osnovni organizacioni oblici nastavnog rada najčešće se pominju:
a) frontalni rad (razredna nastava),
b) individualni rad i
c) grupni (kolektivni) rad.
1.1. Frotalni rad
Frontalni rad (razredna nastava) je zajednički rad svih učenika pod neposrednim
rukovodstvom nastavnika. Nastavnik usmjerava svoj rad na citav razred, a potom objedinjava
reakcije učenika. U takvoj nastavi svi učenici ispunjavaju iste zadatke i svi su uglavnom
usredsređeni na nastavnika. Tokom nastavnog procesa najčešće se ne uspostavljaju međusobni
odnosi između učenika: učenje je shvaćeno kao individualni zadatak izdvojenih pojedinaca, bilo
kao proces prijema informacija koje prenosi nastavnik, bilo kao tok unapred određenih koraka u
sticanju znanja putem razmjene pitanja nastavnika i odgovora učenika. U ovom nastavnom obliku
svi učenici rade pod neposrednim rukovodstvom nastavnika u isto vreme i na istom problemu i svi
zajednički teže istom nastavnom cilju. Na ovaj način u vidnom polju nastavnika nalazi se razred
kao celina ali ne i pojedini učenici.
Frontalni rad je najracionalniji oblik rada u pogledu ulaganja vremena i truda nastavnika.
Ovaj oblik rada omogućuje da pojedinac - učenik postigne ono što postižu mnogi. Pod stalnim i
neposrednim uticajem, učenici se najkraćim putem dovode do ovladavanja određenim znanjima.
Međutim, ovaj oblik pokazuje i krupne slabosti. Ovaj oblik rada ne vodi dovoljno računa o
različitom nivou saznajnih mogućnosti učenika, o različitom tempu i mogućhnstima njihovog rada
i učenja, o nivou prethodne pripremljenosti i sl. Postoji opasnost da nastavnik nije u mogućnosti da
reši protivrečnosti izmedu frontalnog prenošenja gradiva i individualnog karaktera usvajanja
znanja.
1.2. Individualni rad
Individualni rad je organizacioni oblik u kome svaki učenik radi na određenom zadatku
sam, kao pojedinac, bez razmene informacija sa svojim drugovima. Svaki učenik mora sam da
savlada zadatke koje je postavio nastavnik. Zadaci mogu biti diferencirani, u skladu sa
mogućnostima učenika i didaktičkim namjerama koje se žele postići.
https://drugo6grupa4.wordpress.com/2014/05/13/sta-je-to-kolaborativno-ucenje/
5
Ne može biti efikasne nastave bez individualnog napora u učenju i saradnje učenika.
Učenik mora i sam da uči da bi nastava mogla da bude uspješna, a to ne može zamjeniti nikakav
zajednički rad ma kako on bio uspješan.
Efekti pojedinačnog rada su obično veliki zato što učenik savlađuje određena znanja,
vještine i navike za vlastito optimalno vrijeme i uz kontrolisanu upotrebu svojih intelektualnih
kapaciteta. Pojedinačan rad zahtjeva samostalnost i uporost i pozitivno utiče na razvijanje
nezavisnosti učenika, sposobnosti da sami rade u kraćim ili dužim periodima, na užim ili širim,
manjim ili većim zadacima. Značaj individualnog rada je i u tome što učenik mora sam da rešava
postavljeni zadatak, što nastavniku omogućava stvarnu, pravu procenu njegovog rada.
Pojedinačni oblik rada u nastavi ima i svoje nedostatke i slabosti. Ovaj oblik je
neekonomičan i zahtjeva veliko ulaganje vremena i napora nastavnika. Utiče na snižavanje
pozitivnih uticaja nastave na procese socijalizacije i formiranje kolektiva, pošto učenici nemaju
mogućnosti da sa svojim vršnjacima zajednički učestvuju u zadacima koji se mogu ostvariti
kolektivnom nastavom.
1.3. Grupni rad
Grupni rad je samostalan rad i učenje u grupi. Zasniva se na zajedničkom izvršavanju
zadataka u ustaljenim grupama koje obično imaju 3-6 učenika. Razred se dijeli na grupe radi
zajedničkog rješavanja postavljenih zadataka. Grupe obično stvaraju sami učenici, rukovodeći se
ličnim razlozima (drugarstvo, prijateljstvo, blizina stanovanja, zajednička interesovanja i sl.), a
nastavnik usmjerava izbor, vodeći pri tom računa da grupe na neki način predstavljaju minijature
razreda", da u njihov sastav uđu učenici različitih mogućnosti. U radu grupa treba da se imaju u
vidu kako didaktičko-metodički, tako i vaspitni razlozi. Međutim, i pored svih nastojanja, ove
grupe skoro nikada neće biti identične sa „prirodnom" grupnom strukturom razreda.
U svakoj grupi postoje izvjesne funkcije, kao što su: rukovodilac grupe (ova funkcija u
principu nije stalna), informator ili sekretar grupe i dr.
Pri odlučivanju za grupni rad, nastoji se da zadaci za grupe budu tako raspoređeni da se u
okviru zajedničkog rada od svakog pojedinca zahtjeva određen nivo samostalnosti. Učenicima se
predlaže da razmotre postavljeni zadatak, da nađu put za njegovo rješavanje, da priđu rješavanju i
najzad da saopšte rezultate do kojih su došli. Pojedine etape ovog rada karakteriše saradnja
kooperativnog i individualnog učenja. Učenici razmenjuju informacije. Neposredno rukovođenje
od strane nastavnika prestaje posle davanja zadataka i ponovo se javlja u završnoj fazi rada,
prilikom saopštavanja i kontrole rezultata.
Bognar, L., Matijević, M. (2005). Didaktika. Zagreb: Školska knjiga.
https://hr.thpanorama.com/articles/psicologa-educativa/aprendizaje-colaborativo-principios-autores-y-
actividades.html

Ovaj materijal je namenjen za učenje i pripremu, ne za predaju.
Slični dokumenti