Pojavni oblici novca

UVOD

U ovom seminarskom radu riječ će biti o novcu i pojavnim oblicima novca. Novac možemo definirati kao opšteprihvaćeno sredstvo razmjene.
Svrha i cilj ovog rada je odgovoriti na pitanje šta je zapravo novac te koji su njegovi pojavni oblici.
Osim šta ima funkciju razmjene, ima i funkciju prometnog sredstva, funkciju blaga, a može se promatrati i kao sredstvo pokazatelja vrijednosti.
U prvom poglavlju definiran je pojam i nastanak novca.Opisane su faze razvoja novca kroz istoriju te njegove funkcije. Drugo poglavlje prolazi kroz dugu istoriju razvoja novca – kako je nastao prvi kovani novac te kako se novac razvijao u Antici, Grčkoj i Rimu. U trećem poglavlju riječ je o robnom i simboličnom novcu. U četvrtom poglavlju definiran je pojam valute i važenja, a bit će govora i po metalnom novcu. U petom poglavlju prikazani su valutni sistemi. U šestom i sedmom poglavlju bt će definiran savremeni novac koji uključuje novčanice, kovani novac i bankarski novac.

 
Pojam i nastanak novca

Novac je sredstvo pomoću kojeg se obavlja razmjena.
„ Novac zapravo nije ni više ni manje nego upravo ono šta je on uvijek o njemu mislio – to jest, ono šta se obično daje ili prima prilikom kupovanja ili prodaje roba, usluga i drugoga.“

Sam nastanak novca potječe od latinske riječi „pecunia“ koja označava bogatstvo, a kasnije i novac. Korijen riječi potječe od riječi „pecus“ šta znači stoka. U primitivnim zajednicama stočarskih naroda stoka se upotrbljavala kao sredstvo razmjene, a služila je kao naturalni novac. Potrebu za novcem izazvala je pojava privatnog vlasništva i razvitak društvene podjele rada, ali i razvitak trgovine s kojom raste potreba za novčanim oblikom vrijednosti. U istorije su zabilježeni raznovrsni, ali i veoma interesantni predmeti koji su služili kao sredstvo razmjene.

Primitivni oblici novca:

•     Krzno
•     Stoka
•     Školjke
•     Duhan
•     Riža
•     Komadi metala (željezno, bakar, srebro, zlato)
•     Kamenje

Proces razvoja različitih oblika razmjene robe predtstavlja proces nastanka novca. Novčani oblik razmjene javlja se u situaciji u kojoj je robna proizvodnja dovoljno razvijena, a društvena podjela rada raširena. Međutim, tijekom razmjene dobara javljaju se teškoće koje su zahtijevale upotrebu jednostavijeg oblika razmjene odnosno dovele su do otkrića novca. Pojavljuje se roba za koju su svi spremni ustupiti svoje proizvode jer znaju da će za nju uspiti nabaviti sve ono šta im je potrebno.Nastanak novca je bio dug ekonomski proces. U početku se kao novac najčešće prihvaćala stoka jer je bila lako pokretljiva i jer je za njom postojala velika potreba(hrana i upotreba u poljoprivredi) pa su je svi stanovnici rado prihvačali kao opšte sredtstvo razmjene.Novčani oblik vijednosti počeli su prvi razvijati nomadski narodi jer je njihova imovina kojom su raspolagali bila pokretna, te se jednostavno mogla otuđiti, a sam način života koji ih je neprekidno dovodio u dodir sa drugim zajednicama upučivao ih je na razmjenu. Ulogu novca imale su prilično dugo najvažnije robe kao šta su stoka, predmeti od kože… S razvojem civilizacije se naturalni novac pokazao nepraktičnim te je zamjenjen metalnim novcem. Osobito su bili cijenjeni plemeniti metali, a razmjena je pokazala da je zlatno najpogodnija roba za vrijednost. Poznate su prirodne osobine zlata koj ga čine pogodnim za ulogu novca. Naime, zlato u malim koločinama ima veliku vrijednost, jednostavno se može dijeliti na manje dijelove ili ponovno spajati, a da pri tome zadrži svoja kemijska svojstva. To znaći da razmjena daje zlatu ulogu novca, ali mu ne daje vrijednost. S druge strane zlato može funkcionirati kao novac, zbog toga šta je stvar od vrijednosti, pri čemu tu svoju vrijednost dobiva od materijalne proizvodnje.