Porez na dobit

UVOD

Porez je nastao sa nastankom države. Njihov razvoj se posmatra kroz četiri perioda ljudskog razvoja društva: u antičkoj državi, feudalizmu, kapitalizmu i u socijalizmu. O porezu postoje brojne definicije. Jedna od definicija je da su porezi finansijski instrumenti pomoću kojih država i niže društveno-političke zajednice prisvajaju dio nacionalnog dohotka za finansiranje svojih potreba i zadataka, te za ostvarivanje zajedničkih političkih, ekonomskih, socijalnih i drugih ciljeva.
Značaj poreza je uslovljen ekonomskim, političkim socijalnim i drugim ciljevima. Plaćanje poreza je zakonom propisano i to je obaveza, a ako se ne izvrši plaćanje poreza pristupa se prinudnoj naplati. ’’Poreski sistem je skup poreskih propisa i normi vezanih u jedinstven mehanizam, a u svrhu ostvarivanja određene poreske politike
Porezi su svrstani u dvije grupe i to : direktni i indirektni. U direktne poreze spadaju: porez na dohodak, porez na kapital, porez na lična primanja, porez na imovinu, porez na naslijeđe i poklone, porez na dobit (porez na profi) itd. U ovom radu ću pojasniti šta je to porez na dobit. Porez na dobit je poreski oblik, koji postoji u svim savremenim zemljama. Postoji više sistema oporezivanja dobiti a najvažniji su: klasični sistem oporezivanja dobiti i sistem pune integracije poreza na dobit s porezom na dohodak. Kada govorimo o porezu na dobit značajna pažnja se posvećuje amortizaciji, iz razloga što u ukupnom iznosu troškova poslovanja amortizacija zauzima ključno mjesto.
Porez na dobit u Republici Srpskoj obavezno plaća pravno lice – rezident ili dio pravnog lica-nerezidenta, koji ostvari prodajom proizvoda i usluga na tržištu. Pravno lice je preduzeće koje je registrovano za obavljanje djelatnosti u cilju sticanja dobiti u skladu sa zakonima Republike Srpske. Pojam pravnog lica ne podrazumijeva fizičko lice na koje se primjenjuje Zakon o porezu na dohodak kao rezultat obavljanja samostalne djelatnosti.
Porez na dobit utvrđuje se na osnovu podnesene poreske prijave za tekuću godinu i poreskog bilansa za prethodnu godinu. Obveznik poreza na dobit je pravno lice koje u toku godine ostvari određenu dobit. Osnovicu za obračun poreza čini iznos dobiti, iskazan u bilansu uspjeha. Razlika između iskazanih prihoda i rashoda je osnovica za obračun poreza na dobit. Stopa za porez na dobit u Republici Srpskoj iznosi 10%.

 
UOPŠTENO O POREZU NA DOBIT

Porez na dobit je poreski oblik, koji je uvršten u poreske sisteme većine savremenih zemalja. Pretpostavka za njegovo uvođenje bila je pojava društva kapitala sredinom 19.vijeka te „proizvoda“ u 20.vijeku . Svaka zemlja definiše različito poreze. Uglavnom to je porez koji je definisan zakonom zemlje gdje se primjenjuje. Utvrđuje se ko se smatra poreskim obveznikom poreza na dobit. Porez na dobit u Republici Srpskoj obavezno plaća pravno lice – rezident ili dio pravnog lica-nerezidenta, koji se ostvari prodajom proizvoda i usluga na tržištu. Obveznik poreza na dobit je pravno lice koje u toku godine ostvari određenu dobit.
Može se reći da je porez na dobit novijeg vremena.
’’U većini zemalja, najčešće poreski obveznici su:

• društvo kapitala, potrošačke zadruge, kao i druge pravne osobe, društva;
• društvo kapitala, zadruge, i druge pravne osobe, kao i proizvodni programi javno pravnih korporacija;
• domaća trgovačka društva, zadruge i druga pravna lica, koje se bave djelatnošću iz koje proizlazi dobit i drugo .

Postoji više sistema oporezivanja dobiti, a najvažnija su dva:

a) Klasični sistem oporezivanja dobiti,
b) Sistem pune integracije poreza na dobit s porezom na dohodak.

Pri proučavanju poreza na dobit, značajna pažnja je posvećena amortizaciji, što je i opravdano. Ona je bitna stavka pri oporezivanju dobiti.