[VISOKA POSLOVNO TEHNIČKA ŠKOLA DOBOJ]
PRANJE NOVCA
SEMINARSKI RAD IZ PREDMETA:ORGANIZOVANI
KRIMINALITET
Studenti: Mentor:
Dijana Marković Prof. Siniša Đukić
Suzana Petrović
29.3.2014. Doboj
1.ŠTA JE NOVAC I POJAM PRANJA NOVCA
Novac se pojavio hiljadama godina prije papira i kovanica, a nikada se neće saznati ko
je došao na ideju da se nekom objektu odredi vrednost i namijeni tako važno mesto u trgovini.
Novac je, dakle, zamisao da neki određeni predmet ima vrednost i da je prihvaćen u svim
vrstama razmjene. Novac može imati bilo koji oblik. U različitim vremenima, na različitim
mestima, novac može biti gotovo sve što se može zamisliti. Zašto je sve to toliko važno za
prevenciju pranja novca? Moramo biti svjesni da, iako većina procesa pranja novca obuhvata
samo neke oblike novca, sve može biti upotrebljeno u procesu pranja novca: dijamanti, zlato,
kreditne kartice, dijonice, garancije, rijetke kovanice, polise osiguranja i još mnogo drugih
različitih oblika novca. Te vrste transfera novca u različite oblike ograničene su samo maštom
osobe, a ne oblikom u kojemu se novac pojavljuje. Prema tome opšte prihvaćena definicija
novac je da je to prometno sredstvo plaćanja robe l usluga koje služi za razmjenu proizvoda
rada u tržišnoj privredi. Novac u opticaju formira državni aparat kroz centralnu banku
2
.
Sam pojam pranja novca potiče od engleske riječi money laundering, što znači
legalizacija kapitala stečenog kriminalnom djelatnošću, odnosno finansijske transakcije radi
prikrivanja stvarnog porjekla novca i drugih oblika kapitala na tržištu. Sastoji se u
falsifikovanju finansijske dokumentacije i manipulacije u sistemu međubankarskih
transakcija. Poslednjih godina se značajno izražava u utajama
3
poreza, ilegalnoj trgovini
drogama i oružjem, u organizovanoj kocki, prostituciji i reketu, kao i u procesima
privatizacije kapitala u bivšim socijalističkim zemljama Istočne Evrope, kao i u
organizovanim kanalima na Zapadu. Termin “pranje novca” nastaje u SAD u periodu
prohibicije (vrijeme zabrane točenja alkohola), u trećoj deceniji prošlog vjeka, kada su
kriminalci novac od ilegalne proizvodnje i krijumčarenja alkoholnih pića prikazivali kao
zaradu koju su ostvarili u lancu svojih perionica za rublje i automobile, pa je povodom te
pojave počeo da se upotrebljava termin “pranje novca”, odakle ga je preuzela kriminološka
nauka.
Perači novca uopšteno, ne nastoje da ostvare najvišu stopu dobiti na novac koji operu,
već im je važnije mjesto ili investicije koje će im omogućiti najlakšu i najbržu preradu novca.
Tako novac može putovati iz zemlje sa dobrom ekonomskom politikom po kojoj se ostvaruju
više stope dobiti u zemlje s lošijom politikom i nižim prinosima od uloženih sredstava, tako
da se zbog pranja novca može dogoditi da se se slobodni kapital ulaže manje racionalno, što
uveliko može narušiti postojeće ekonomske tokove.
2
http://www.sarovic.com/novac.htm
3
Zdravko Rajić, dipl. iur., dr. Mirko Tomić, dr. Zvonko Miljko „komentr kaznenog zakona“, Mostar 2000.
2.POSTUPAK PRANJA NOVCA
Postupak pranja novca odvija se u tri faze:
●Stavljanje (engl. placement) kao prva faza sastoji se od fizičkog ulaska gotovine
kriminalnog porjekla u financijski sistem preko bankarskih pologa, novčanih naloga ili
elektronskim transferom preko državnih granica.
●Polaganje (engl. layering) pod kojim se podrazumijeva niz složenih financijskih transakcija
kojima se prikriva pravo porjeklo novca.
●Integracija (engl. integration) kojom se “prljavi novac” ugrađuje u tzv. “čiste fondove” i
ničim više ne razlikuje od zakonito stečenog novca. Krajnji cilj ove faze u procesu pranja
novca sastoji se u onemogućavanju povezivanja takvih sredstava s njihovim izvorom.
2.1. Prva faza – Polaganje (plasman)
Polaganje (plasman) je obično prvi od tri koraka koji se preduzima pri pranju
nelegalno stečenih sredstava, podrazumjeva promjenu novca dobijenog od kriminalne
aktivnosti u oblik pogodniji za transport i koji ne izaziva sumnju, a zatim ubacivanje tog
novca u glavne finansijske tokove. U suštini, ova faza predstavlja raspolaganje nezakonito
stečenim sredstvima koja nastoje da unesu u legalne finansijske tokove. To je ujedno i najteži
i najranjiviji korak za „perače" novca zato što se najveći dio nelegalno stečenih sredstava
prikuplja u gotovini. Gotov novac je glomazan, težak za skrivanje, i u većim količinama
itekako može da skrene pažnju bankarskom službeniku, radniku kazina i sl.
Faze pranja novca
