Televizija visoke rezolucije (HDTV)

Uvod

VIDEO svojim svakodnevnim tehnolo{kim napretkom pribli`ava video sliku filmskoj slici. Od same svoje pojave video slika se neprestano uspore|uje s filmskom.
O tome postoje opre~ni stavovi. Dok jedni tvrde da video nikad ne}e i ne mo`e dostici filmsku sliku, drugi govore da je video to vec postigao, pa da film za razliku od videa nema budu}nosti.
Video tehnologija je prije svega ograni~ena i podijeljena postoje}im TV sustemima. Osnovni parametri dana{nje televizije (broj redova u slici, poluslika u sekundi i sistem proreda 2:1) odredeni su jo{ prije pedeset godina, a standardi TV u boji postavljeni su u SAD-u prije 36, a u Evropi prije dvadesetak godina. Sistemi TV u boji koji se danas u svijetu koriste su PAL, NTSC i SECAM.  Zajedni~ka tim sistemima je samo proporcija okvira slike, u omjeru 3 : 4, tj. 1:1,33 (to je i omjer stranica standardnog filmskog 35 mm formata). Ostali parametri su bitno razliciti. PAL (evropski sistem) reprodukuje se u 625 linija i 25 slika odnosno 50 poluslika u sekundi, a NTSC (americki i japanski) 525 linija, 30 slika i 60 poluslika. Ova dva sistema su potpuno nekompatibilna. SECAM se od PAL-a razlikuje u na~inu kodiranja boje, i u upotrebi je u zemljama biv{eg Var{avskog pakta.

Razvojem tehnologije TV industrija pobolj{ava kvalitet slike, ali unutar postoje}ih parametara TV sistema ona nikako nije mogla dosti}i dojam koji pri gledanju daje filmska projekcija (film look). Filmska industrija jo{ uvijek dominira ponajvi{e zahvaljuju}i kvaliteti filmske vrpce, zbog koje se za video uvijek ka`e: “Jest, to je odlicno, ali jo{ uvijek nije film”.

Upotreba video medija u filmskoj industriji pojedini filmski re`iseri, uvidjev{i neke prednosti video tehnologije, uvode je kao pomo}no sredstvo u snimanje igranih filmova. Tako F. F. Coppola ve} snimaju}i Apokalipsu danas (1979.) koristi U-matic monta`u kako bi izradio video skicu budu}eg filma. Za vrijeme filmskog snimanja koristi filmsku