Njime se računar pomoću kamenčića koji su se umetali u žlijebove napravljene u pijesku. Zatim
se abak razvio u oblik kao na slici koji se sastojao od okvira i razapetih žica na koje su
postavljane pločice ili kuglice. Takvim su se abakom koristili u Egiptu i u Kini 2500 godina, a
nešto kasnije i u antičkoj Grčkoj.

Slika3;

Razne vrste abaka

Abaci se mmogu razlikovati po vrijednostima koje se dodijeljuju pojedinim stupcima i redovima.

Stupci ne moraju uvijek biti potencije broja deset, nego to mogu biti potencije broja 12,16 i dr.

Slika4;

Primjer izračunavanja

Zahvaljujući abaku u Kini, Mezopotamiji i Kini postoje najstariji zapisi o brojevima koji

su sačuvani do današnjeg dana. Usavršeni abak i danas koriste za svakodnevno računanje nasrodi
Rusije, Kine i Japana.

Slika5;

Primjeri različitih znakova za brojeve

Pretpostavlja se da je dekadski sistem brojeva razvijen kod većine naroda zbog toga što su svi
koristili deset prstiju za računanje.

2.0 MEHANIČKI STROJEVI ZA RAČUNANJE

2.1 MEHANIČKI KALKULATORI

U konstruisanju mehanički strojeva za računanje pomogao je način rada mehanički satova i

njihova izrada. Mehanički računski strojevi radili su na tom principu sve do četrdesertih godina
xx vijeka kada su se počeli izrađivati elektromehanički i elktronski strojevi za računanje. Nakon
izuma abak ništa se u svijetu nije događalo sve do početka 15 vijeka, kada je Leonardo da Vici
skicirao ideju za mehanički stroj za računanje.

John Napier 1612 - otkriva pojam logaritma i izdaje prve logaritamske tablice, dok već 1617

uvodi spravu poznatu pod imenom "Napierove kosti" (engl. Napier's Bones) izrađenu od slonove
ili neke druge kosti koja je utemeljena na logaritmima. Glavna je novost bilo to što se množenje
moglo izvoditi zbrajanjem, a dijeljenje oduzimanjem. Tako se slaganjem štapića jednog na drugi
ili jednog pored drugog moglo množiti i dijeliti.

Slika5

; Napierove kosti

Prema nekim izvorima, prvu mašinu za računanje napravio je Wilhelm Schickard iz

Tibingena u Nemačkoj 1623. godine. Konstruisao je različite mašine kao, na primer, za
računanje astronomskih datuma i za hebrejsku gramatiku. Nije poznato da li je mašinu za
računanje i realizovao jer je u svojim pismima Kepleru tokom 1623 i 1624 godine slao samo
nacrte za nju, uz sugestije da je koristi za računanje efermida.