Tržište rada i kapitala

Uvod

Naš dohodak predstavlja mali deo jedne veće ekonomske slike. Ukupni dohodak SAD iznosio je 2002. godine oko 10.000milijardi dolara. Ljudi su taj dohodak različito zaradili. Radnici su zaradili oko tri četvrtine dohotka u vidu plata i dodatnih beneficija. Ostatak je otišao na vlasnike zemlje i vlasnike kapitala – ukupne opreme i gradjevinskih objekata u privredi – u vidu renti, profita i kamata. Postavlja se pitanje šta određuje iznos koji odlazi radnicima? Zašto neki radnici ostvaruju veću, a neki manju zaradu, zašto neki zemljoposednici ostvaruju veći, a neki manju dohodak od renti, a neki vlasnici kapitala veći profit od drugih? Odgovori na ova pitanja zavise od ponude i tražnje. Ponuda i tražnja za radom, zemljom i kapitalom određuju cene koje se isplaćuju radnicima, zemljoposednicima i vlasnicima kapilata.

TRŽIŠTE RADA

Tržištima rada kao i ostalim tržištima u ekonomiji, upravljaju sile ponude i tražnje. Tržišta rada razlikuju se od većine drugih tržišta, jer je tražnja za radom izvedena tražnja.

Tržište rada:

• Tražnju za radom, izvedenu tražnju i plate
• Granični fizički proizvod, granični prihod proizvoda i graničnu produktivnost rada
• Smanjenje graničnog fizičkog proizvoda (MPPL) i graničnog prihoda rada (MRPL)
• Odluku o angažovanju radnika i tražnju za radom u preduzeću