Upravljanje rizicima

Definisanje rizika

Neizvjesnost predstavlja sumnju prouzrokovanu nedostatkom znanja o budućnosti bez obzira da li je ona prepoznata od strane svih onih koje može direktno pogoditi.
Nasuprot tome, izvjesnost podrazumijeva potpunu informaciju glede budućnosti.
Rizik predstavlja odsustvo sigurnosti (izvjesnosti) zbog mogućnosti dešavanja nepovoljnog događaja čiji ishod negativno odstupa od naših nada i očekivanja.

Vjerovatnoća

Vjerovatnoća je numerički izraz očekivanja u pogledu nastupanja određenog događaja. Tri su osnovna koncepta vjerovatnoće:

•    klasični,
•    empirijski i
•    koncept subjektivne vjerovatnoće.

Prema klasičnom ili matematičkom konceptu vjerovatnoća predstavlja količnik između broja povoljnih ishoda (ishoda koji nas zanimaju) i ukupnog broja ishoda. Ovakva vjerovatnoća označava se kao a priori vjerovatnoća.
Empirijska (statistička) ili a posteriori vjerovatnoća predstavlja graničnu vrijednost količnika između broja povoljnih ishoda i ukupnog broja pokušaja, ako broj pokušaja raste u beskonačnost.
Subjektivna vjerovatnoća predstavlja stepen uvjerenja koji imamo u ostvarenje datog događaja.

 
Izvjesnost, neizvjesnost i rizik

U zavisnosti od okolnosti u kojima treba da preduzmemo određenu akciju, odnosno mogućih reakcija okruženja, razlikujemo:

•    izvjesne situacije,
•    neizvjesne situacije i
•    situacije sa rizikom.

Najjednostavniji slučaj su izvjesne situacije kada je poznato kako će reagovati okruženje, odnosno šta će se desiti ako se preduzme određena akcija.
Kod neizvjesnih situacija nemamo dovoljno informacija o strukturi situacije. Najkompleksnija situacija javlja se u slučajevima kada se ne zna ni koje alternative stoje na raspolaganju i ni kakva će biti reakcija okruženja.
Kod situacija sa rizikom poznate su sve alternative, ali se ne može sa sigurnošću izvršiti njihovo vrednovanje.