Zračna luka Zagreb

1. Uvod

Sredina XX. stoljeća obilježena je velikim razvitkom svih društveno tehničkih znanosti koje su potakle razvoj proizvodnje i potrošnje. Svaka pojedina prometna grana ima ravnopravnu ulogu u cjelokupnom prometnom sustavu i kao takva je nezamjenjiva u kvalitetnom i ekonomičnom funkcioniranju prometa. Zračni promet povezuje u vrlo kratkom vremenskom intervalu, njegova brzina je i njegova najveća prednost. Prijevoz putnika i tereta nikad nije bio aktualniji nego danas. Zrakoplovi velikih kapaciteta svakodnevno povezuju gradove širom Europe i svijeta, a Zračna luka Zagreb nije zaobiđena u svjetskim prometnim tokovima. U ovim godinama, Zagreb je povezan s 20 najvećih Europskih gradova. Zračna luka Zagreb ima veliku prednost što je smještena na čvorištu svih prometnih putova ovog dijela Europe. Glavne smjernice svih prometnih grana prolaze kroz Zagreb, te se u budućnosti moraju iskoristiti što bolje i kvalitetnije.

Ovim seminarskim radom obrađen je u prvom dijelu povijesni razvoj Zračne luke, od njenog postanka pa sve do danas. Drugo poglavlje se odnosti na tehnologiju prihvata i otpreme tereta u Zračnoj luci Zagreb, te na prometne tokove kojim teret prolazi od pošiljaoca, pa do krajnjeg primaoca. Ovisno da li se radi o domaćem ili međunarodnom prometu teret ima zasebne prometne tokove. I posljednje poglavlje opisuje viziju i misiju Zračne luke Zagreb.

2. Povijesni razvoj

2.1. Letilište Črnomerec

1909. godine grad Zagreb dobio je svoj prvi aerodrom na Črnomercu. Poznati izumitelj, inženjer Eduard Slavoljub Penkala izgradio je pored travnate uzletno-sletne staze hangar u kojem je konstruirao prvi avion u Hrvatskoj. 23. lipnja 1910. godine njegov mehaničar Dragutin Novak uzlijeće s Penkalinim zrakoplovom i ulazi u povijest kao prvi hrvatski pilot. Kasnije, zrakoplov se prilikom jednog Novakovog leta 20. listopada 1910., oštetio i Penkala je odustao od daljnjih istraživanja.
2.2. Aerodrom Borongaj

Prva zračna luka sa svim potrebnim objektima za slijetanje i uzlijetanje izgrađena je na Borongaju, kraj istoimenog ranžirnog kolodvora, tada 6 km udaljenom od samog grada. 15. veljače 1928. godine otvara se prva zrakoplovna linija između Zagreba i Beograda. Te je godine prevezeno 1.322 putnika i 10 tona tereta. Već sljedećih godina otvaraju se domaće linije koje Zagreb povezuju s Dubrovnikom, Ljubljanom, Splitom, Sarajevom i ostale međunarodne linije s Grazom, Klagenfurtom, Bečom, Pragom, Budimpeštom, Trstom i Milanom. Zračna luka Borongaj (Slika 1.) korištena je i za civilni zračni promet i za vojne potrebe. Početkom Drugog svjetskog rata prestaje civilni zračni promet i zračna luka se koristi isključivo u vojne svrhe.