INFORMACIONI SISTEM U FUNKCIJI KVALITETNOG 

RAČUNOVODSTVENOG IZVEŠTAVANJA 

 

INFORMATION SYSTEMS IN THE FUNCTION OF THE QUALITY 

ACCOUNTING REPORTS 

 

Dr. Slađana J. Perović 

Fakultet za menadžment u Zaječaru 

 

Sadržaj - 

U savremenim uslovima poslovanja za 

ostvarivanje kvalitetnog račuvodstvenog izveštavanja, 
preduzeće je orijentisano ne samo na domaće već ina 
međunarodno tržište. Internacionalizacija poslovanja 
podrazumeva komunikaciju između kompanija, zasnovanu 
na računovodstvenim informacijama u preduzeću i 
upotrebom računovodstvenog softvera. 

 

Abstract -

 In contemporary condition of running business, 

for realization the quality accounting reporting, company 
is oriented not only on domestic market, but on 
international market as well. Internationalization of 
running business implies communication among 
companies, based on accounting information in a 
company and reliable accounting software. 

 

Kvalitet računovodstvenih izveštaja je od velikog značaja 
za  najširi  krug  korisnika  računovodstvenih  informacija. 
Pri  tome,  kao  korisnike  informacija  računovodstvenih 
izveštaja  ne  treba  posmatrati  samo  vlasnike  preduzeća, 
poverioce,  poslovne  partnere  i  državu,  već  celokupnu 
javnost,  tj.  okruženje  preduzeća,  zbog  čega  se  i  kaže  da 
kvalitet  računovodstvenih    izveštaja    predstavlja  javni 
interes. 

Kvalitet 

računovodstvenih 

izveštaja  biće 

obezbeđen  samo  ako  su  ispunjeni  određeni  preduslovi, 
koji  su  definisani  Okvirom  za  pripremanje  i  prezentaciju 
računovodstvenih  izveštaja  koje  je  objavio  Odbor  za 
međunarodne  računovodstvene  standarde  (od  2004. 
godine 

Odbor 

za 

međunarodne 

standarde 

računovodstvenog  izveštavanja).  Da  bi  imali  punu 
upotrebnu  vrednost  za  široki  krug  korisnika  u  smislu 
informacione  osnove  za  donošenje  pravilnih  ekonomskih 
odluka, 

računovodstveni 

izveštaji 

moraju 

imati 

kvalitativne osobine od kojih su najznačajnije sledeće:

(1) 

 

razumljivos

t

,  pri  čemu  je  osnovna  pretpostavka  da 

korisnici  informacija  godišnjeg  obračuna  poseduju 
odgovarajuća  znanja  o  poslovnim  i  ekonomskim 
aktivnostima  i  o  računovodstvu,  kao  i  spremnost  da 
informacije prouče sa posebnom pažnjom (Par. 25); 

 

relevantnost

  -  odnosi  se  na  sadržinu  informacija 

relevantnih  za  donošenje  ekonomskih  odluka. 
Informacije  su,  shodno  paragrafu  26  Okvira, 

relevantne  kada  utiču  na  ekonomske  odluke 
korisnika pomažući im da procene prošle, sadašnje i 
buduće  događaje,  ili  pak  potvrđujući  ili 
ispravljajući svoje procene iz prošlosti; 

 

pouzdanost

  -  informacije  godišnjeg  obračuna 

ispunjavaju, 

prema 

shvatanju 

IASB, 

ovaj 

kriterijum, kada u njima nema materijalnih grešaka. 
Kriterijum  pouzdanosti  se  konkretizuje  kroz 
sekundarne  zahteve:  verodostojno  predstavljanje 

(Faitful  Representation)

,  suština  važnija  od  forme 

(Substance  over  Form)

,  neutralnost 

(Neutrality)

opreznost 

(Prudence)

 i potpunost 

(Completeness)

.  

 

uporedivos

t

  -  korisnici  moraju  biti  u  stanju 

uporediti računovodstvene izveštaje preduzeća kroz 
vreme,  kao  i  sa  drugim  preduzećima  -  sa  ciljem 
procene njihovog relativnog finansijskog položaja i 
uspešnosti  poslovanja.  Osim  toga,  korisnici 
izveštaja 

treba 

da 

budu 

obavešteni 

računovodstvenim  politikama  koje  se  primenjuju 
pri 

pripremi 

računovodstvenih 

izveštaja,  o 

eventualnim  promenama  tih  politika  i  o  učincima 
takvih promena. 

 

Bazični principi relevantnost i pouzdanost dopunjuju se 
u  Paragrafu  43  i  44  dodatnim  uslovima.  Pošto  sa 
udaljavanjem  publikovanja  godišnjeg  obračuna  od 
datuma  pod  kojim  je  sastavljen  opada  relevantnost 
informacija  za  odlučivanje,  zahteva  se  blagovremenost 
izveštavanja.    Osim  toga,  objavljivanje  pojedinih 
informacija je svrsishodno samo ako je njihova korsnost 
za  adresate  veća  od  troškova  koji  iziskuju  njihovo 
pripremanje.  

Treba  naglasiti  da  u  ekstremno  retkim  okolnostima, 
kada menadžment dođe do zaključka da bi pridržavanje 
zahteva  iz  nekog  standarda  bilo  obmanjujuće  i  da  je 
zbog toga neophodno odstupiti od nekog zahteva, u cilju 
poštene prezentacije preduzeće bi trebalo da obelodani: 

 

zaključak  menadžmenta  da  računovodstveni 
izveštaji  pošteno  prikazuju  imovinski,  finansijski  i 
prinosni  položaj,  kao  i  gotovinske  tokove 
preduzeća; 

 

da  se  pridržavalo,  u  svim  značajnim  tačkama, 
primenljivih  MRS,  sa  izuzetkom  odstupanja  od 
jednog  standarda  da  bi  se  postigla  poštena 
prezentacija; 

 

MRS  od  koga  je  preduzeće  odstupilo,  prirodu 
odstupanja  uključujući  postupak  koji  bi  taj  standard 
zahtevao,  razlog  zbog  kojeg  bi  postupak  bio 
obmanjujući  u  određenim  okolnostima  i  postupak 
bilansiranja koji je korišćen; i 

 

finansijsko dejstvo odstupanja  na  periodični rezultat, 
imovinu,  obaveze,  kapital  i  novčane  tokove 
preduzeća za svaki prezentirani period (MRS 1.13). 

 

Standardizacijom 

kvaliteta 

koje 

treba 

da 

imaju 

računovodstvene  informacije  u  smislu  njihovog  "fer 
prezentiranja" postiže se njihova veća upotrebna vrednost 
za sve korisnike, naročito investitore. 

 

Kao  što  je  poznato,  brojni  su  korisnici  informacija 
finansijskog računovodstva. Oni se mogu klasifikovati po 
više  osnova.  Medjutim,  sa  aspekta  namene  informacija, 
korisnici informacija svrstavaju u dve globalne grupe i to: 
1)  eksterni  korisnici  -  vlasnici  (akcionari),  kreditori, 
poslovni partneri, država i javnost, i 2) interni korisnici  - 
menadžment  (uprava)  preduzeća,  pre  svega.  Navedeni 
korisnici  su  zainteresovani,  prvenstveno,  za  polaganje 
računa  o  stanju  i  uspehu  preduzeća,  kao  i  novčanim 
tokovima  i  promenama  na  kapitalu.  Ipak,  s  obzirom  na 
heterogenost odluka koje donose, postoje različiti stavovi, 
odnosno  zahtevi  u  odnosu  na  objavljivanje  finansijskih 
informacija  u  redovnim  i  specijalnim  računovodstvenim 
izveštajima.  Tako  na  primer, 

akcionari

  su  zainteresovani 

da  budu  obaveštavani  o  stanju  i  uspehu  preduzeća  čije 
akcije  poseduju  radi  donošenja  odgovarajućih  odluka  o 
tome da li će i dalje zadržati isti menadžment ili ne, zatim 
o  donošenju  odluke  o  isplati  dividende  ili  povlačenju 
kapitala  iz  preduzeća  i  njegovom  investiranju  u 
profitabilnije  poslove  ili  preduzeća.  Sa  druge  strane, 

kreditori

  su  zainteresovani  za  sigurnost  svog  plasmana 

odnosno  sposobnost  preduzeća  da  redovno  izmiruje 
dospele  kamate  i  vrši  otplatu  dugova.  Tako,  na  osnovu 
informacija  o  solventnosti  i  rentabilnosti  preduzeća 
kreditori  procenjuju  sigurnost  svojih  plasmana  u 
preduzeće  i  donose  odluku  o  iznosima  i  uslovima  pod 
kojima će svoja sredstva plasirati. 

 

Država  i  njeni  organi  su  višestruko  zainteresovani  za 
polaganje  računa  o  stanju  i  uspehu  prvenstveno  onih 
preduzeća čije je učešće u ekonomiji zemlje dominantno. 
Naime, 

raspolažući 

relevantnim 

pouzdanim 

informacijama  o  njihovom  poslovanju,  država  i  njeni 
organi  su  u  mogućnosti  da  koncipiraju  adekvatne  mere 
ekonomske  politike  i  donose  odredjena  privredno-
sistemska  rešenja. 

Poslovni  partneri

,  odnosno  kupci  i 

dobavljači  na  osnovu  kvalitetnih  računovodstvenih 
informacija  o  stanju  i  uspehu  preduzeća,  pored  ostalog, 
donose  odluke  o  vodjenju  poslovne  politike  sa 

preduzećem,  tj.  pod  kojim  uslovima  se  može  nastaviti 
poslovna  saradnja.  Najzad,  što  se  tiče 

menadžmenta

 

treba  istaći  da  je  polaganje  računa  o  stanju  i  uspehu 
preduzeća od značaja za ocenu njegove efikasnosti kao i 
ostvarenje  odredjenog  materijalnog  interesa  (u  vidu 
bonusa i drugih naknada za uspešan rad). 

 

Naše  je  opredeljenje  da  računovodstveno  izveštavanje 
posmatramo sa aspekta konkretnog preduzeća, odnosno, 
kao  faktore  koji  utiču  na  celokupni  proces 
računovodstvenog  izveštavanja  -  počev  od  pripreme  i 
sastavljanja  računovodstvenih  izveštaja  u  preduzeću, 
sve do njihovog obelodanjivanja i nezavisne revizije. U 
tom  smislu,  faktori  od  uticaja  na  kvalitet  finansijskog 
izveštavanja sistematizovaćemo u sledećih sedam grupa: 

 

1

 

računovodstveni informacioni sistem, 

2

 

adekvatnost računovodstvenog kadra, 

3

 

pouzdanost sistema interne kontrole, 

4

 

postojanje interne revizije u preduzeću, 

5

 

pouzdanost računovodstvenog softvera, 

6

 

blagovremnost 

otkrivanja 

sprečavanja 

kriminalnih radnji, 

7

 

nezavisna revizija. 

 

RAČUNOVODSTVENI INFORMACIONI 

SISTEM 

 

Računovodstveni  sistem  predstavlja  niz  zadataka  i 
evidencija  nekog  pravnog  lica  za  obradu  poslovnih 
događaja radi vođenja računovodstvene evidencije. "Taj 
sistem  identifikuje,  prikuplja,  analizira,  obračunava, 
klasifikuje i sumira poslovne i druge događaje i o njima 
izveštava".

(2)

  Pravilna  ustrojenost  računovodstvenog 

informacionog  sistema  i  adekvatna  kontrola  kvaliteta 
njegovog  funkcionisanja  osnova  su  za  kvalitetno 
finansijsko  izveštavanje.  Zahtevi  internih  i  eksternih 
korisnika  računovodstvenih  informacija  su  često  vrlo 
različiti  zbog  čega  se  pred  računovodstvom  preduzeća 
postavlja  složen  zadatak.  Generisanje  blagovremenih, 
tačnih i pouzdanih informacija  njihovim korisnicima  je 
osnovni zadatak računovodstva kompanije. Kibernetska 
povezanost 

pojedinih 

aktivnosti 

unutar 

jednog 

računovodstvenog  informacionog  sistema  može  se 
prikazati sledećim dijagramom (slika br.1)

(3) 

 

 

background image

Želiš da pročitaš svih 6 strana?

Prijavi se i preuzmi ceo dokument.

Ovaj materijal je namenjen za učenje i pripremu, ne za predaju.

Slični dokumenti