Statističko posmatranje i prikazivanje statističkih podataka

JU MSŠ “Enver Pozderović”
Ekonomski škola
Finansijsko - Računovodstveni smjer

MATURSKI RAD

Predmet: STATISTIKA

Tema: Statističko posmatranje i prikazivanje statističkih podataka

Profesor: Učenik:

Hilmo Bunjo Ema Žuga IV

Goražde, Maj 2014

Sadržaj

1. Uvod …………………………………………………………………………………….. 3
2. Faze statističkog istraživanja ………………………………………………….. 4

2.1 Statističko posmatranje…………………………………………………….. 4
2.2 Metode obuhvata jedinica posmatranja……………………………. 5

3. Prikazivanje statističkih podataka ……………………………………………. 7

3.1 Statističke tabele………………………………………………………………… 7
3.2 Proste statističke tabele……………………………………………………… 8
3.3 Složene statističke tabele……………………………………………………. 8
3.4 Kombinovane statističke tabele………………………………………….. 9

4. Grafičko prikazivanje …………………. …………………………………………… 9

4.1 Grafik stupaca…………………………………………………………………… 10
4.2 Grafik s krugovima……………………………………………………………. 14
4.3 Statističke karte (kartogrami)……………………………………………. 17

5. Grafičko prikazivanje numeričkih nizova….……………………………… 18

5.1 Dijagram sa tačkama i stablo list………………………………….……. 19
5.2 Histogram…………………………………………………………………………. 20
5.3 Linijski grafik numeričkih nizova………………………………………... 21

6. Grafičko prikazivanje vremenskih nizova…………………………………. 21

6.1 Površinski grafik vremenskih nizova………………………………….. 21
6.2 Linijski grafik vremenskih nizova………………………………………..23

7. Zaključak………………………………………………………………………………….24
8. Literatura…………………………………………………………………………………25

upoređujemo jedinice statističkog skupa. Svako obilježje se pojavljuje u više oblika
(modaliteta). Obilježja mogu se podjeliti u skladu sa određenim osobinama. Tako
obilježja možemo podjeliti na : kvalitativna, kvantitativna i vremenska obilježja.

2. FAZE STATISTIČKOG ISTRAŽIVANJA

Statističko istraživanje predstavlja statističku djelatnost koja polazi od posmatranja
varijacija obilježja masovnih pojava, zatim njihove obrade i analize, kao i iznalaženja, te
utvrđivanja zakonitosti u promjenama masovnih pojava. Statističko istraživanje je složen
posao, a odvija se po unaprijed smišljenom utvrđenom redu. Prema redoslijedu poslova
može se podijeliti u tri faze:

1) Statističko posmatranje
2) Sređivanje, obrada i prikaz podataka
3) Analiza podataka i tumačenja dobijenih rezultata

2.1 Statističko posmatranje

Statističko posmatranje je prikupljanje podataka o pojavi koja se ispituje. Prikupljeni
podaci treba da budu tačni, potpuni i podesni za obradu. Priprema statističkog
posmatranja obuhvata :
1) Planiranje organa istraživanja odnosi se na organizaciono tehnička i finansijska
pitanja (potreban kadar, troškovi istraživanja, oprema i dr.)
2) Izrada programa posmatranja koji obuhvata:
- Cilj posmatranja
- Definisanje predmeta posmatranja i obilježja posmatranja
- Izbor izvještajnih jedinica
- Metode obuhvatanja jedinice posmatranja
- Izbor izvora i načina prikupljanja podataka
- Izrada upitnika potrebnih za snimanje podataka

Cilj statističkog posmatranja svake masovne pojave je prikupljenje podataka o
karakteristikama prema kojima se želi ispitati pojava, a određuju ga oni kojima su
podaci potrebni. To su upravni organi preduzeća, društvo političkih zajednica i drugi.
Statističko posmatranje se povjerava stručnjacima zavoda za statistiku koji formulišu cilj
posmatranja u programu posmatranja, koji mora biti jasno, konkretno i precizno

formulisan. Predmet posmatranja može biti statistički skup ili statistička jedinica.
Statistički skup je skup jedinica posmatranja, a statističke jedinice posmatranja su
pojedinačni slučajevi - dijelovi date pojave koja se posmatra. Statistički skup postaje
predmetom posmatranja onda kada se u programu posmatranja definiše:
- Stvarno ili po sadržini
- Vremenski
- Teritorijalno

Obilježja statističkih jedinica posmatranja u planu posmatranja dijele se na tri grupe i
to:

- Stvarna
- Vremenska
- Prostorna

Stvarna obilježja mogu biti: atributivna i numerička obilježja.
Vremenska obilježja mogu da označavaju vrijeme u kome se jedinice posmatraju ili
vrijeme kao osobinu jedinice posmatranja.
Prostorna obilježja prikazuju mjesto na ( područje ) na kome se statističke jedinice
nalaze ili prostor koji ih po nečemu karakteriše.
Izvještajna jedinica ili informator je davalac podataka o jedinici posmatranja. Izvještajna
jedinica može biti: preduzeće, ustanova ili neko drugo pravno lice ili fizičko lice. Na
primjer, pri posmatranju osnovnih sredstava izvještajna jedinica može biti preduzeće, a
ako ispitujemo upravljanje u preduzeću izvještajna jedinica je direktor ili neko drugo
ovlašteno lice.

2.2 METODE OBUHVATANJA JEDINICA POSMATRANJA

Posmatranje statističkog skupa prema obuhvatanju jedinica posmatranja može biti
potpuno i djelimično. Da li će se pojava posmatrati potpuno ili djelimično zavisi od cilja
istraživanja, tehničke mogućnosti prikupljanja podataka i slično.

Potpunim posmatranjem dobijaju se detaljni i precizni podaci potrebni za upoznavanje
karakteristika i zakonitosti koje vladaju u datoj pojavi. Potpuno posmatranje je
prikupljanje podataka o svim jedinicama statističkog skupa i obično je obimno i skupo.
Postoje dvije medote potpunog posmatranja i to popisni metod i izvještajni metod.
Popisni metod je jednoobrazno posmatranje svih realnih jedinica statističkog skupa na
određenom području i utvrđenom kritičnom momentu.

Potpisni metod ima sljedeće karakteristike:

1) Sprovodi se istovremeno na čitavoj teritoriji

3. PRIKAZIVANJE STATISTIČKIH PODATAKA

3.1 Statističke tabele

Statistička tabela je jedan od oblika prikazivanja statističkih nizova ili statističkih
podataka. Tehnički oblik ili šema dobija se ukrštanjem horizontalnih i vertikalnih linija.
Nizovi horizontalnih polja nazivaju se redovi, a vertikalno poredana polja kolone. Svaka
tabela sastoji se iz tekstualnog i brojčanog dijela. Tekstualni dio se unosi u zaglavlje i
predkolonu, a također treba da ima naslov tabele i izvor podatka.Tabelarnim načinom
prikazivanja olakšava se praćenje statističkih podataka, a time i zaključci o pojavama
koje oni označavaju.
Više je vrsta tabela. One u kojima se navode svi prikupljeni podaci zovu se izještajnim
tabelama. Izvještajne tabele imaju veliki broj redova i kolona i sadrže mnogo podataka.
Česte su u izvještajima i drugim publikacijama statističkih zavoda. Analitička tabela
sadrži dio uređenih podataka izdvojenim za određenu analizu. Analitičke tabele su
mnogo manjih dimenzija.
Tabeliranje je postupak svrstavanja podataka u redove i kolone tabele prema
određenom pravilu. Pri sastavljanju statističkih tabela treba se pridržavati sljedećih
pravila, to jest svaka tabela treba da služi namjeni i da bude: razumljiva, pregledna i
jedinstvena.
Razumljivost tabele se postiže pridržavanjem sljedećih pravila: svaka tabela treba da
ima naziv, u kratkom i jasnom obliku da iskaže svoju sadržinu.
Preglednost tabele se postiže na sljedeći način: izbjegavaju se suvišne i obimne tabele,
boljom crtom se odvajaju predkolone, zaglavlje od dijela tabele u kome se prikazuju
podaci.
Jedinstvenost tabele postiže se na ustaljenim oznakama. Pri tome važe sljedeća pravila:
Sva polja u tabeli treba popuniti podacima ili ako ih nema odgovarajućim znacima koji
pokazuju zašto nema nekog podatka. Kada nema podataka radi popunjavanja praznih
polja u tabeli upotrebljavaju se sljedeći znaci:
- nema pojave
... pojava postoji,, ali se ne raspolaže podatkom
o podatak manji od 0.5 date jedinice mjere
o.o podatak je manji od 0.05 date jedinice mjere
( ) nepotpun podatak
* ispravljen podatak