SADRŽAJ
Uvod ..............................................................................................................3
Načela izgradnje svinjogojskih objekata .......................................................4
Tehnološke cjeline .........................................................................................4
Pripustilište ....................................................................................................4
Čekalište........................................................................................................5
Prasilište........................................................................................................5
Uzgajalište prasadi ........................................................................................7
Tovilište..........................................................................................................9
Povoljni uvjeti za smještaj svinja ................................................................10
Što je stres? ............................................................................................... 11
Draženka Gutzmirtl dipl. inž. agr.
Željko KUCJENIĆ, dipl. inž. agr.
SMJEŠTAJ SVINJA
Izdavač:
H
RVATSKI
Z
AVOD
ZA
P
OLJOPRIVREDNU
S
AVJETODAVNU
S
LUŽBU
Kačićeva 9/III, 10 000 Zagreb
Telefon: ++385 1 4882 700
Fax: ++385 1 4882 701
e-mail: [email protected]
http://www.hzpss.hr
Glavni urednik: dr. sc. Ivan Katalinić
Tehnički urednik: Zdravko Tušek
•
Tisak: FiLeDaTa
•
Tiskano u 1000 primjeraka
•
Zagreb, 2003
•
4
NAČELA IZGRADNJE SVINJOGOJSKIH OBJEKATA
Objekti za smještaj i uzgoj svinja moraju se izgraditi tako da svinjama omoguće
najbolje uvjete za život. Proizvodnja svinja može biti uspješna samo u objektima koji
su dovoljno topli, dobro prozračni i osvijetljeni, te suhi i čisti. Staje moraju biti tako
koncipirane da zaštite svinje od nepovoljnih klimatskih utjecaja te da se proizvodnja
odvija sa što manje ljudskog rada.
Pri izgradnji objekata za uzgoj svinja mora se voditi računa i o izboru
građevinskog materijala jer on ima veliki utjecaj na uspješnost proizvodnje.
Za izgradnju zidova najbolje je koristiti materijale s unutarnjim šupljinama jer su
bolji izolator od punih materijala. Da bi zidovi obavljali svoju osnovu funkciju, treba ih
zaštititi od vlage s vanjske strane i s tla. Ako zidovi upiju vlagu postaju loš toplinski
izolator. Osim zidova, krova i otvora na mikroklimu u objektu veliki utjecaj imaju
podovi. Veliku količinu topline svinje gube upravo preko podova, što za posljedicu
ima nepotrebno trošenje energije. Zbog toga podovi moraju biti dobar termoizolator.
Trebaju biti otporni na kiseline i urin, ne smiju biti vlažni i skliski i moraju se lako čistiti.
U zadnje vrijeme koriste se razni granulati u smjesi s betonom za gornji sloj koji je
izložen raznim djelovanjima. Krov i strop također su važni čimbenici u održavanju
povoljnih mikroklimatskih uvjeta u objektima.
U novije vrijeme grade se objekti bez tavana, a razlog je manja investicija.
Strop sa donje strane mora biti izgrađen od materijala koji ne upija vlagu (aluminijski
lim, bitumenski premaz). Osim toga mora imati dobru toplinsku izolaciju (stiropor,
staklena vuna, siporex-ploče, heraklit). Za stropove nije prikladan beton jer je slab
toplinski izolator, te se na njemu kondenzira vodena para koja pada sa stropa na
životinje. Pri izgradnji objekata za uzgoj svinja vrata i prozori moraju biti postavljeni
na odgovarajući način, tj. moraju osiguravati dovoljno svjetlosti i zraka.
TEHNOLOŠKE CJELINE
Za svaku fazu životnog ciklusa (od pripusta i prasenja do odgoja i tova) različiti
su zahtjevi životinja prema uvjetima sredine, stoga se razlikuju tehnološke cjeline
u kojima je moguće održavati optimalne životne uvjete.
PRIPUSTILIŠTE
Pripustilište je dio objekta ili zasebni objekt u koji se smještaju krmače nakon
odbijanja prasadi. Taj objekt ima važnu ulogu u proizvodnom ciklusu svinja jer se
u njemu otkriva gonjenje i obavlja oplodnja krmača. Postoje dva načina držanja
nazimica i krmača u pripustilištu, a to su skupno i individualno držanje.
5
Skupno držanje plotkinja više je zastupljeno jer se kod ovog načina bolje i brže
uočavaju znakovi gonjenja nego kod držanja u individualnim boksovima. Krmače
kod kojih se uoče znakovi gonjenja odvajaju se u individualne boksove, gdje se
osjemenjuju.
Prednost individualnog načina držanja je u tome što se krmače mogu odvojeno
hraniti prema njihovoj kondiciji. Boksovi za individualno držanje dugi su 200 cm, a
široki 60 cm. U stražnjem dijelu boksa nalazi se rešetka širine 50 cm. S prednje
strane boksa nalaze se valovi iznad kojih je smještena pojilica, te je na taj način
onemogućen rasip vode na ležište. Ograda iznad valova napravljena je od četiri
reda cijevi između kojih je razmak 20 cm.
S obzirom da je otkrivanje estrusa (gonjenja) najvažniji posao u pripustilištu,
potrebno je između boksova s nazimicama i krmačama izgraditi boksove za
nerastove. Prisutnost nerasta stimulira estrus kod plotkinja. Plotkinje u pripustilištu
ostaju 35 dana, a nakon toga prebacuju se u čekalište.
ČEKALIŠTE
Sam naziv ovog objekta ili dijela objekta govori o njegovoj namjeni. U njemu
se nalaze suprasne krmače i nazimice od dana utvrđivanja suprasnosti do 5 dana
prije prasenja. U čekalištu se krmače najčešće drže u skupinama po 5 krmača.
Razvrstane su prema tjelesnoj masi i datumu očekivanog prasenja. U ovoj fazi
plotkinje su osjetljive, te je potrebno pažljivo postupati prema njima.
Boksovi moraju biti tako koncipirani da svaka krmača ima odvojeni pristup
hrani. U zadnjoj trećini suprasnosti fetus se počinje naglo razvijati, pa je pravilna
hranidba iznimno bitna. Hranidba svinja u čekalištu najčešće se provodi iz valova,
a pojilice su postavljene iznad rešetkastog poda.
Za skupno držanje nazimica i krmača prepručuje se izgradnja ispusta s
natkrivenim dijelom. Osim grupnog držanja krmače se mogu držati i u individualnim
boksovima. Za oba načina držanja podovi u boksovima najčešće su dijelom rešetkasti,
a dijelom puni. Držanje suprasnih krmača na pašnjaku, tj. na otvorenom, ima niz
prednosti te se drži najpovoljnijim načinom. U tom slučaju potrebno je izgraditi
nadstrešnice.
PRASILIŠTE
Objekt ili dio objekta u kojem se odvija najzahtjevniji dio svinjogojske
proizvodnje naziva se prasilište. Ono služi za boravak krmača i sisajuće prasadi
sve do odbijanja. Smještaj krmača u prasilište potrebno je obaviti 5-6 dana prije
prasenja da bi se krmača u tom razdoblju prilagodila uvjetima držanja.
S obzirom da je uzgoj sisajuće prasdi najosjetljiviji dio proizvodnog ciklusa,
potrebno je u prasilištu osigurati odgovarajuće uvjete za uzgoj, što zahtijeva velika
ulaganja u izgradnju i opremanje objekta.
