1
Predmet: EKOLOŠKI MENADžMENT
Tema: FINANSIRANJE ŽAŠTITE ŽIVOTNE SREDINE
www.maturski.org
2
Sadržaj:
Uvod…………………………………………………………………………………………3
Izvori finansiranja zastite zivotne sredine…………………………………4
Ukupni izdaci zazastitu zivotne sredine…………………………………....5
Finansiranje zastite zivotne sredine………………………………………….5
Ekonomski instrumenti u zastiti zivotne sredine……………………….6
Reforma porezkog sistema………………………………………………………8
Fondovi za zastitu zivotne sredine…………………………………………….9
Finansiranja zivotne sredine u BIH…………………………………………..10
Zakljucna razmatranja…………………………………………………………….12
Stanje finansiranja zivotne sredine u Srbiji………………………………13
Moguci izvori finansiranja zivotne sredine………………………………14
Preporuke za buducnost…………………………………………………………..15
Literatura…………………………………………………………………………………17
4
IZVORI FINANSIRANJA ZAŠTITE ŽIVOTNE SREDINE
Politika zaštite životne sredine prestavlja dugoročno djelatnost koja zahtijeva
ogromna finansijska srestva.Njeno uspjesnost se temelji na osiguranje konstatnih ,stalnih
i stabilnih izvora finansiranja . Jedino se na taj nacin mogu ostvariti ciljevi i mjere za
zastitu i unapređenje životne sredine.
Svi troškovi finansiranja zastite životne sredine prestavljeju javne reshode koji su
namijenjeni unapređivanju njenog kvaliteta. Jo sod 70-ih godina XX vijeka javni troskovi životne
sredine bili su podmirivani uglavnom iz državnog budzeta.Međutim 80-ih godina sve više su se
primjenjivali ekonomski instrumenti kojima su se osiguravala srestva za javne izdatke za zaštitu
životne sredine.tako su ekonomski instrumenti obavljali dvije relevantne funkcije:
1.Stimulisali su sprečavanje zagađivanje životne sredine.
2.Postali su stalan izvor finansiranja zaštite životne sredine.
Ti ukupni izdaci ili troskovi zastite životne sredine veoma su različiti u pojedinim
zemljama.Tako,na primjer:
1.Pojedine zemlje posjeduju snažnije izražene problem zagađenja životne sredine od drugih
zbog razlicite structure industriske proizvodnje , kvaliteta životne sredine i sl.
2.Prisutni su različiti standardi kvaliteta životne sredine u pojedinim zemljama.
3.Neke zemlje primenjuju napredne tehnologije koje poseduju minimalan negativan uticaj na
životnu sredinu.
Isto tako se u nekim zemljama posebna pažnja pridaje zastiti voda (Njemačka,Francuska),u
drugim se zemljama pak ona pridaje zaštiti vazduha(Japan,SAD).
U ostalom to je sasvim logično zbog različitih geografskih,klimatskih i razvojnih uslova koji su
prisutni u tim zemljama.Upravo zbog toga se pri komparaciji visine srestava za zastitu životne
sredine mora biti u potbunosti oprezanu zaključivanju.
Pored troškova za sprecčavanje,kontrolu i zastitu životne sredine brojne zemlje ulažu iznačajni
dio srestava u instaraživanje na području ekologije i prirodnih nauka,a sve sa ciljem da bi se što
bolje mogle shvatiti ekološke promjene na
zemlji,odnosno kako bi se moglo što efikasnije
suprostaviti zagađenja životne okoline.
5
Ukupni izdaci za zaštitu života sredine troše se za:
1.Sprečavanje, zaštitu i naknadu štete zbog zagađenje;
2.Kontrolu i praćenje zagađenja;
3.Implementaciju mjera politike zaštite životne okoline;
4.Upravljanje životnom okolinom.
Finansiranje zaštite životne sredine moze se osigurati iz:
1.Proračunskih srestava države i jedinica samouprave;
2.Opštih i posebnih fondova za zaštitu životne okoline;
3.Sredstvima privrede;
4.Kombinovanih izvora.
Sto se tiče razvijenih zemalja ,one su jos 70-ih usvojili načelo “zagadjivač plaća” prema kojem je
zagađivač obavezan snositi sve troskove sprecavanj,kontrole I otklanjanja stete koju je sam
prouzrokovao.Ovo na čelo ne sadrži finansiski zagađivacima osim u slučaju kada se uvode velike
novine u politiku zaštite životne sredine,odnosno kada se pojedine grane nalaze u velikim
ekonomskim teskoćama,a nastoje uvesti nove ,ekološki zdraviju tehnologiju.Međutim ubrzo se
primjetilo da to na čelo nije bilo dovoljno za pokriće troškova zastite životne sredine pa se uvelo
I drugo po redu načelo “korisnik plaća” posto zagađivač zagađuje životnu sredinu a istovremeno
koristi I prirodne resurse koje mora da plati.Primenjujući načelo “korisnik plaća” može se
stvoriti autonomni mehanizam za finasiranje zaštitne sredine pri čemu zagađivač I korisnik
prirodnih dobara osigurava I sredstva za zastitu sredine koju ugrožavaju.
Budžetska srestva za zaštitu životne sredine prikupljaju se na temelju zakonskih odredba pri
čemu se najčešće ustraja,zbog kontrole trošenja tih srestava,na podnošenju javnih
izvještaja.Međutim glavni nedostatak takvog prikupljanja srestava sastoji se u tome sto one
zavise od stanja ili ekonomske snage budžeta I poreskih obaveznika.
