SAŽETAK:
Uslovi u kojima danas djeluju osiguravajuća društva u Bosni i Hercegovini, veoma su
promijenjeni u odnosu na stanje prije nekoliko godina. Promjene u privrednom, koje su
još u toku, bitno mijenjaju uslove poslovanja osiguravajućih društava u Bosni i
Hercegovini te se od njih zahtijeva kontinuirano praćenje kretanja u okolini, brzo
djelovanje, inoviranje i poboljšavanje osiguravajućiih usluga skladno potrebama
korisnika. Ključnu ulogu u provođenju organizacijskog prilagođavanja osiguravajućih
društva u tržišnim uslovima privrede ima menadžment. Autor u ovomu radu teorijski
raspravlja o ulozi i značaju menadžmentu u osiguranju.
Ključne riječi:
menadžment, osiguranje, uloga, značaj.
SUMMARY:
Today the work conditions of insurance companies in Bosnia and Herzegovina are very
changeable regardring to few years back. The changes in industry, which are still in
progress significantly changes the conditions in which insurance companies in Bosnia and
Herzegovina work. They are required constantly to monitor the chances in the area, to act
fast,to innovate and to improve their service according to their client’s needs. The key role
in implementation of the organizational adjustment of insurance companies in terms of
market economy has management. The author in this work theoretically discusses the role
and importance of management in insurance.
Key words:
management, insurance, role, importance.
1. UVOD
Čovjek i njegova dobra od nastanka ljudskoga roda neprekidno su izloženi
opasnostima koje mu ugrožavaju život i prijete oštećenjima i uništenjem svega što je
svojim radom stvorio. Prvi oblici pružanja ekonomske pomoći ljudima koje je pogađala
nesreća-bolest ili smrt člana obitelji, gubitak radne sposobnosti, uništenje imovine zbog
požara ili nekoga drugoga štetnoga događaja - bili su zajednički prilozi i pripomoć
najbliže ili šire zajednice, rodbine, sela i sl. Kasnije se takva samopomoć počela provoditi
organizirano. Kada su sredstva za naknadu šteta ili isplatu oblikovana unaprijed, ovi su
jednostavni oblici prerasli u savršeniji oblik zaštite - osiguranje. Tako se društvo
unaprijed ekonomski zaštićuje prikupljenim sredstvima.
U današnjemu svijetu, svijetu promjena i tehnologije, od menadžera se zahtijeva
više nego ikada dosada opsežno i raznovrsno znanje te naravno njegova primjena.
Definicija menadžmenta ima više, a jedna od jednostavnija je da je to skup znanja i
vještina koja u nekom vremenskom periodu realizuje cilj. Menadžment podrazumijeva
usmjeravanje poslova i organizacije, upravljanje ljudima te upravljanje operacijama,
odnosno proizvodima i uslugama. Takođe, on uključuje određene funkcije, kao što su:
upravljanje, planiranje, organizovanje, vođenje i motivisanje, upravljanje ljudskim
potencijalima i kontrolisanje. Te veze između funkcija i veze sa okolinom daju
menadžmentu sistematsku sliku. Menadžment u osiguranju javlja se kao usluga koja
pruža zaštitu u slučaju nekoga vjerovatnog, ali neizvjesnog događaja
koji bi za korisnika usluge značio određeni gubitak, smanjenje moguće zarade, što bi u
konačnici rezultiralo smanjenjem imovine korisnika usluge osiguranja. Za svako
osiguranje moraju biti definisani: predmet osiguranja – ono što se osigurava, opasnost
od kojeg se predmet osigurava, vrijeme trajanja osiguranja te oblik pokrića štete.
Uspješan menadžer je uspješan u upravljanju drugim ljudima, ali i u upravljanju samim
sobom. Vrlo je važno znati kako upravljati pojedincima i grupama, kao i
komunikacijskim vještinama koje menadžeru mogu u tome pomoći. Zatim, potrebna je
vještina upravljanja samim sobom, prvenstveno vremenom i stresom. Za uspješno
obavljanje tako složenih poslova neophodna su različite sposobnosti i znanja, kao što su:
tehničke sposobnosti tj. primjena posebnih stručnih znanja stečena obrazovanjem i
iskustvom, zatim sposobnosti ophođenja sa ljudima, odnosno sposobnost rada s ljudima,
njihova razumijevanja i motivisanja i konceptualna umijeća koja se odnose na sposobnost
analize i dijagnoze složenih situacija. Visoka stručnost nije dovoljna. Nije toliko bitno što
menadžer zna, nego može li navesti svoje ljude da najbolje naprave ono što je potrebno.
Cilj je saznati kakav je menadžment u osiguravajućim organizacijama. Omogućuje li
ostvarivanje ciljeva? Koliko je kao koncepcija prihvaćen u praksi? U samoj definiciji
menadžmenta najveći broj autora je prihvatio procesno gledište jer je ono temeljno i
najsloženije. Tako Kreiter,
definiše menadžment kao proces rada sa drugima i putem
drugih
na ostvarenju organizacijskih ciljeva u promjenjivoj okolini uz djelotvornu upotrebu
ograničenih izvora. M. Buble
je izdvojio neke osobine menadžmenta, a to su:
1
rad sa
drugima i putem drugih, ostvarenje ciljeva preduzeća, ravnoteža učinka i učinkovitosti,
racionalno korištenje ograničenih potencijala i promjenjiva okolina.
Problem ovoga rada je da se odgovori na pitanje: Koja i kakva je uloga i značaj
menadžmenta u osiguranju? Problem našeg rada je menadžmetske prirode, i obrađuje se u
posebnoj oblasti menadžmenta, menadžment u osiguranju, što predstavlja i definiše
područje istraživanja ovog rada. Cilj rada je da naučna desktripcija uloge i značaja
menadžmenta u osiguranju. Na početku definišemo ključne pojmove rada, osiguranju i
menadžment. Nakon čega ćemo definisati i okrakterisati ulogu i značaj menadžmenta u
osiguranju na osnovu mnogobrojnih varijabli.
Za izradu ovog rada korišćena su domaća, strana stručna i naučna dostignuća u
sferi analize uloge i značaja menadžmenta u osiguranju. Podaci su dobijani i iz literature i
različitih izvora koji se odnose na ovu tematiku (stručni radovi, seminari, istraživanja
nekih nevladinih i nekih svjetskih agencija). Takođe su korišteni veb – sajtovi kojima je
sadržaj vezan za karakteristike bankarskog marketinga. Metode koje će biti korišćene u
istraživanju su : osnovne, opšte – naučne, i metode tehnike prikupljanja podataka. U cilju
zadovoljenja metodoloških zahtjeva korišćene su sledeće metode: opštost, sistematičnost,
objektivnost i pouzdanost. Od osnovnih metoda biće korišćene analitičke i sintetičke.
Koristiće se generalizacija, konkretizacija, analiza. Od opšte – naučnih, koristićemo
hipotetičko – deduktivni i uporedni metod.
1
Buble, M. (1993).
Management
, Split: Ekonomski fakultet, str. 3.
7
2.1 Pojam menadžmenta
Menadžment (izvorno:
management
) je izraz koji potiče od italijanske riječi
manege(iare)
, riječi koja je izvedena od latinske riječi
manus
(ruka). I pored naprijed
navedenog,
management
se (po)smatra kao isključivo američki (čak ne i engleski) termin
(pojam).
2
Ovo stoga jer je izraz managament produkt američke prakse i teorije
organizacije i upravljanja preduzećima.
Izraz
managament
prevodi se na različite načine – i to ne samo unutar engleskog
govornog područja već i u Sjedinjenim Američkim Državama. Kod nas se, najčešće,
prevodi izrazom „
upravljanje
” (ali, nerijetko i „
rukovođenje
”) pri čemu dominira
korišćenje izvornog termina:
management
(menadžment).
Za menadžment kao izraz, odnosno pojam karakteristično je to da on (još uvijek)
nije sveobuhvatno, jednoznačno i precizno određen. Ovo stanje nije posljedica samo
nedovoljne razvijenosti menadžmenta kao nauke (menadžment, kao relativno mlada
naučna disciplina, još uvijek se nalazi u procesu sopstvenog razvoja odnosno
zaokruživanja) već činjenice da je menadžment kompleksan pojam, pojam koji ima više
značenja
1
. Zbog naprijed navedenog, menadžmentu se pristupa sa različitih aspekata. Pri
tome se naglašena pažnja posvećuje:
3
menadžmentu kao skupu ljudi (menadžera),
menadžmentu kao procesu,
menadžmentu kao nauci i/li vještini i
menadžmentu kao profesiji.
2.1.1 Menadžment kao skup ljudi
U savremenoj teoriji, a sve više i u praksi, osoblje organizacije dijeli se na
menadžere i nemenadžere. Jedni (menadžeri) vrše menadžerske poslove (funkcije,
odnosno zadatke), a drugi (izvršioci – radnici) obavljaju nemenadžerske poslove
(funkcije, odnosno zadatke).
U obavljanju svojih poslova (funkcija odnosno zadataka) svi menadžeri moraju da
djeluju kao jedinstvena cjelina. To je i razlog da se pod pojmom menadžment
(organizacije „x”) podrazumijeva skup (pod)siste
m
svih ljudi (kadrova, osoblja) u datoj
2
Lončarević, R. (2007)
Menadžment
, Beograd: Univerzitet Sinigdunum Beograd, str. 3.
3
Kanter, R. M. (2005),
The New Managerial Work
, u:
A Јossey-Bass Reader, Management Skills
, San
Francisco: Jossey – Bass, str. 91 – 113.
