Lasersko zračenje, u odnosu na zračenje običnih svjetlosnih sijalica, karakteriše koherentnost
(povezanost),  usmjerenost  i  monohromatič
zračenje  kod  kojeg  svi  svjetlosni  talasi  od  kojih  je  ono  sastavljeno  titraju  u  fazi  tj.  svi  su
događaji sinhronizovani.

Osnovne dijelove jednog lasera čine:



rezonator (dva ogledala),



aktivni laserski medij,



optička pumpa

Sl.1 Šematski prikaz lasera

Laseri omogućavaju konverziju električne energije u plemenitu energiju koherentnih optičkih
talasa, koja se na radnoj površini manifestuje u pojavi toplotne energije. Oni su svjetlosni
pojačivači čiji se rad bazira na principu stimulisanih prelaza, a sastoje se od :



rezonatora sa aktivnom sredinom,



sistema za pumpanje.

Aktivna sredina može biti gasovita, tečna ili čvrsta materija, u kojoj se ostvaruje

inverzija naseljenosti energetskih nivoa, pomoću energije
- pumpe.

Pumpa generira energiju talasa i obično se izvodi kao svjetiljka koja daje trenutno jaku

svjetlost  ili  je  to  neki  drugi  izvor  energije.  Kada  probuđeni  atomi  aktivne  sredine  vrše
stimulisanje  prelaza,  dolazi  do  generisanja  koherentne  svjetlosti.  Tada  se  las
upotrijebiti  sa  elektronskim  oscilatorom  i  pojačivačem,  pri  čemu  aktivna  sredina  odgovoara
povratnoj sprezi, pumpa napojnom sistemu a spontani prelaz odgovara šumu.

2. Teoriski princip rada lasera

Lasersko zračenje, u odnosu na zračenje običnih svjetlosnih sijalica, karakteriše koherentnost
(povezanost), usmjerenost i monohromatičnost (jednobojnost). Koherentno zračenje je ono

kod kojeg svi svjetlosni talasi od kojih je ono sastavljeno titraju u fazi tj. svi su

Osnovne dijelove jednog lasera čine:

rezonator (dva ogledala),

aktivni laserski medij,

Laseri omogućavaju konverziju električne energije u plemenitu energiju koherentnih optičkih
talasa, koja se na radnoj površini manifestuje u pojavi toplotne energije. Oni su svjetlosni

bazira na principu stimulisanih prelaza, a sastoje se od :

rezonatora sa aktivnom sredinom,

Aktivna sredina može biti gasovita, tečna ili čvrsta materija, u kojoj se ostvaruje

inverzija naseljenosti energetskih nivoa, pomoću energije koja se dovodi iz spoljašnjeg izvora

Pumpa generira energiju talasa i obično se izvodi kao svjetiljka koja daje trenutno jaku

Lasersko zračenje, u odnosu na zračenje običnih svjetlosnih sijalica, karakteriše koherentnost

nost (jednobojnost). Koherentno zračenje je ono

kod kojeg svi svjetlosni talasi od kojih je ono sastavljeno titraju u fazi tj. svi su

Laseri omogućavaju konverziju električne energije u plemenitu energiju koherentnih optičkih
talasa, koja se na radnoj površini manifestuje u pojavi toplotne energije. Oni su svjetlosni

bazira na principu stimulisanih prelaza, a sastoje se od :

Aktivna sredina može biti gasovita, tečna ili čvrsta materija, u kojoj se ostvaruje

koja se dovodi iz spoljašnjeg izvora

Pumpa generira energiju talasa i obično se izvodi kao svjetiljka koja daje trenutno jaku

svjetlost  ili  je  to  neki  drugi  izvor  energije.  Kada  probuđeni  atomi  aktivne  sredine  vrše
stimulisanje  prelaza,  dolazi  do  generisanja  koherentne  svjetlosti.  Tada  se  laser  može
upotrijebiti  sa  elektronskim  oscilatorom  i  pojačivačem,  pri  čemu  aktivna  sredina  odgovoara
povratnoj sprezi, pumpa napojnom sistemu a spontani prelaz odgovara šumu.

U odnosu na vrstu aktivne sredine laseri se dijele na: gasovite, tečne i čvrste.

Izvori svjetlosti (svjetiljke, prirodni izvori), spontano emituju elektromagnetni talas
(svjetlost) različite talasne dužine, koje su kratke i međusobno nepovezane prostorno i
vremenski. Ovakva emisija svjetlosti naziva se

A ukoliko su amplitude, talasne dužine, faze i polarizacija elektromagnetnog talasa
konstantne ili se mjenjaju po određenom zakonu onda je talas
koherentan monohromatični talas.

Elektromagnetni talas koji emituje radio stanice predstavljaju koherentne
običnih izvora (svjetiljke, sunce idr) nekoherentni talasi koji se često nazivaju i šumovi. Sve
do pojave lasera bilo je moguće
svjetlosti.

U odnosu na talasnu dužinu elek



γ- zračenje - > 3



regensko zračenje



ultraljubičasto zračenje



vidljiva svjetlost



radio talasi -

3.Podjela lasera

Laseri se dijele, s obzirom na agregatno

Plinski laseri se dijele na atomske (He
kemijske (samostalni)

Sl. 2. Helij- neon laser

U odnosu na vrstu aktivne sredine laseri se dijele na: gasovite, tečne i čvrste.

zvori svjetlosti (svjetiljke, prirodni izvori), spontano emituju elektromagnetni talas

(svjetlost) različite talasne dužine, koje su kratke i međusobno nepovezane prostorno i
vremenski. Ovakva emisija svjetlosti naziva se mekoherentna.

ude, talasne dužine, faze i polarizacija elektromagnetnog talasa

konstantne ili se mjenjaju po određenom zakonu onda je talas koherentan.
koherentan monohromatični talas.

Elektromagnetni talas koji emituje radio stanice predstavljaju koherentne talase, dok su talasi
običnih izvora (svjetiljke, sunce idr) nekoherentni talasi koji se često nazivaju i šumovi. Sve
do pojave lasera bilo je moguće generisati koherentne radio talase, ale ne i koherentne talase

U odnosu na talasnu dužinu elektromagnetni talasi se dijele na:

> 3

∙ 10

Hz ( λ < 0,01 nm)

regensko zračenje - 3

∙ 10

- 3

∙ 10

Hz (λ = 10 nm - 0,01 nm)

ultraljubičasto zračenje -7,9

∙ 10

- 3