FAKULTET
ZDRAVSTVENE NJEGE
STUDIJ I CIKLUSA; GODINA STUDIJA:
VII CIKLUS; IV GODINA
SMJER:
SESTRINSTVO
ZDRAVSTVENI SISTEM TEMELJEN NA TRŽIŠNIM
PRINCIPIMA-SAD
SEMINARSKI RAD
STUDIJ I CIKLUSA; GODINA STUDIJA:
VII CIKLUS; IV GODINA
SMJER:
SESTRINSTVO
ZDRAVSTVENI SISTEM TEMELJEN NA TRŽIŠNIM
PRINCIPIMA-SAD
SEMINARSKI RAD
STUDENT:
PREDMET: Zdravstveni sistem i zdravstvena politika
PROFESOR: doc. dr. Slavko Vukić
ASISTENT: mr Goran Pejaković
PREDGOVOR
Svrha sistema zdravstvene zaštite je unaprijeđenje zdravlja ljudi osiguravanjem
zdravstvenih usluga stanovništvu kako moderne, tako i tradicionalne medicine na
efikasan način, a koje su u isto vrijeme dostupne i prihvatljive ljudima. Karakteristike
tržišnog modela su te da je naglasak na tržištu, privatnom osiguranju i osiguranim
rizicima. Temelji se na zakonima kapitalističkog društva “koliko platiš-toliko dobiješ”.
Financira se na osnovi premija, gotovinskih uplata putem kojih se pojedinci osiguravaju
za određeni period. SAD od 1966. i 1967. godine ima zdravstveno osiguranje za
grupacije s povećanim rizikom – MADICARE za starije od 65 godina i MADICAID za
siromašne (OBAMACARE).
1. UVOD
„Bolest je, kao jedan od glavnih životnih, ali i socijalnih rizika, ne samo
prioritetno područje medicinske ili javnozdravstvene intervencije, već i područje
posebne socijalne brige države. Ta briga je najčešće izražena u kompleksnim državno
nadziranim sistemima zdravstvenog osiguranja kao i državnoj brizi oko cjelokupne
zdravstvene zaštite i ovo pitanje je neraskidivo povezano sa pitanjem organizacije
zaštite od drugih socijalnih rizika“. Modeli (sistemi) zdravstvene zaštite se, u zavisnosti
od načina finansiranja, pristupa medicinskoj zaštiti i načina upravljanja celokupnim
sistemom, mogu svrstati u jednu od tri opšte kategorije, a to su: model nacionalnog
zdravstva, model zdravstvenog osiguranja i liberalno-tržišni model.
1
Sjedinjene
američke države pripadaju grupi zemalja koje su usvojile liberalno-tržišni model
zdravstvene zaštite.
„Liberalno-tržišni model, koji se još naziva i američki model, podrazumijeva
rezidualnu ulogu države, što znači da je finansiranje zdravstva, pa i kada su radnici
osigurani po osnovu zaposlenosti, prepušteno tržištu, jer se sredstva uplaćuju u privatne
zdravstvene fondove, a oni pokrivaju samo osigurane rizike“. Bitno obilježje ovog
modela, nisu samo djelimično osigurani rizici, već i prisustvo značajnog broja lica koja
ne posjeduju zdravstveno osiguranje.
2
Većina analitičara liberalno-tržišni model jasno
klasifikuju kao najlošiji, s aspekta nejednakog pristupa zdravstvenoj zaštiti, lošijih
javno-zdravstvenih pokazatelja, pogotovo za siromašnije kategorije stanovništva.
Podvrgavajući američki sistem zdravstvene zaštite opštim kriterijumima propisanim od
strane Svjetske zdravstvene organizacije, prema kojima se vrši kategorizacija procjena
uspješnosti nacionalnih sistema, uočljiva je njegova neadekvatnost prilikom pokušaja da
odgovori na postavljene zahtjeve.
1
Zrinščak S., Sustavi zdravstvene politike u svijetu: osnovna obilježja i aktuelni procesi, Revija za
socijalnu politiku, Svezak 6, br. 1, Zagreb, 1999., str.99
2
Ibidem
1
ulaganja, najveće razlike u mogućnostima pristupa zdravstvenoj zaštiti i uz činjenicu
neuspešnih pokušaja uvođenja osnovnog nacionalnog javnog osiguranja.
Pomoćna hipoteza 2
: Tržišni model financiranja zdravstvene zaštite
karakterističan je po financiranju iz fondova dobrovoljnih oblika zdravstvenog
osiguranja i neposrednim plaćanjem stanovništva.
1.3. CILJ ISTRAŽIVANJA
Cilj ovog istraživanja je bio da se predstavi tržišni model zdravstvenog sistema,
koji je utemeljen u Sjedinjenim američkim državama. Prikazat će se kako funkcionira, te
kako se financira.
1.4. ZNANSTVENE METODE
Metode koje su se koristile prilikom izrade rada su bile: metoda analize, metoda
istraživanja i metoda teorije.
1.5. STRUKTURA RADA
Seminarski rad je podijeljen u tri glavna dijela. Uvodni dio se sastoji od
predmeta istraživanja, hipoteza, cilja istraživanja, znanstvenih metoda i strukture rada.
Drugi dio je čine sljedeće oblasti: modeli zdravstvenog sistema, tržišni model, tržišni
model osiguranja u SAD, pristup zdravstvenoj zaštiti, obuhvaćenost stanovništva
zdravstvenim osiguranjem, programi zdravstvene zaštite starih (Medicare) i siromašnih
(Medicare), financiranje zdravstvene zaštite SAD-a i reforme sistema zdravstvene
zaštite. Treći dio rada je zaključni dio.
3
