Seminarski rad
FAKULTET ZA ISLAMSKE STUDIJE
NOVI PAZAR
POKRETNI VOKALI
Seminarski rad
Mentor: Student:
Prof. dr Ismail Palić Munevera Hamidović
Novi Pazar, 2016. godine
1
Seminarski rad
ak. jd. junake (sreo sam junake), već oblik junače (pozdravio je sve junače). Ali nije tako zato što
je palatalizacija važila samo za određeno vrijeme. Kad je kao glasovni zakon prestala važiti, tada
su se jedan do drugoga opet mogli naći konsonant k i vokal e iupotrebljavati se bez izmjene.
Ilinpr. krajem XIV vijeka l je na kraju riječi ili sloga prelazilo u o.Ali čim se zakon sproveo
dosljedno, automatski je prestao važiti, i već tada se l u toj poziciji moglo javiti bez. Taj glasovni
zakon odavno ne važi, alisu ostale njegove posljedice u današnjoj gramatici našeg jezika (do,
pisao, b'io). To znači da glasovni zakoni vrijede samo u ono vrijeme kad sevrše. Kad prestanu
važiti, tada glasovi pod istim ilisličnim uvjetima ostaju neizmijenjeni. Takve pojave
neizmijenjenosti obično se nazivaju izuzecima od glasovnih zakona, mada to ustvari nisu izuzeci,
već nove pojave u jeziku.
Štosetiče prostora na kome sevrše, glasovni zakoni mogu zahvatati čitav teren jednog
jezika, ili njegov povelik dio, ili samo jedan njegov mali dio. Širenje govorne izmjene zavisi od
međusobnih veza predstavnika, odnosno nosilaca pojedinih govora i dijalekata. Svaka promjena
začinje se u maloj govornoj grupi, pa se onda širi (ili ne širi) u zavisnosti od stepena kontakata
među govornicima dijalekta ili jezika.
Glasovni zakoni uglavnom su fonetska-fiziološke prirode (izmjena glasova po njihovoj
prirodi ili pod naročitim okolnostima), ali mogu biti i psihičke, psihološke prirode (takve su
glasovne izmjene metateza, disimilacija i, naročito, analogija). Na analogiju se svodi veliki broj
odstupanja od glasovnih zakona. Ta odstupanja također se nazivaju izuzecima, mada ni to nisu
izuzeci od glasovnih zakona, već su to nove jezičke pojave, dakle, novijezički zakoni. Kad jedan
glasovni zakon prestane važiti, tada ga zamjenjuje drugi glasovni zakon, tj. "izuzeci" koji također
predstavljaju glasovni zakon i sprovode se do kraja. Nakon toga oni prestaju važiti i dolazi do
pojave novog glasovnog zakona, koji je dosljedan i bez izuzetaka, a potom prestane važiti, pa
opet nastaju izuzeci u jeziku i sve tako redom.
4
