Porezni sastav
S A D R Ž A J
1.UVOD………………………………………………………………….
4
1.1. PROBLEM, PREDMET I OBJEKT ISTRAŽIVANJA…………...……..…. 4
1.2 SVRHA I CILJEVI ISTRAŽVANJA…………………....……………....... 4
1.3 STRUKTURA RADA…… ………………………………………….…...... 5
1.4 ZNANSTVENE METODE ……………………………………………...... 5
1.5 RADNA HIPOTEZA I POMOĆNE HIPOTEZE… …………………....….. 6
2. OBLICI I MJERE DRŽAVNE INTERVENCIJE…..…….………………..
7
2.1 DRžavna potrošnja …………….......…….………………...…….....…
9
3. POREZI I POREZNI SUSTAV……………………………..............…..…
9
3.1. Vrste poreza ………………………..………………………………..
10
3.1.1 Direktni porezi……………………………………….....………………. 10
3.1.2 Indirektni porezi....................................................................................... 11
3.1.3 Svrhe i efekti poreza................................................................................ 12
3.1.4 Opća pravila oporezivanja.................................................................... ... 12
3.1.5 Jednakost.................................................................................................. 12
3.1.6 Mrtvi teret oporezivanja.......................................................................... 13
4. SUBVNECIJE................................................................................................
13
5. EKONOMSKI UČINCI POREZA...............................................................
15
6. PROBITAK POTROŠAČA I PRODAVATELJA USLIJED
EKONOMSKE POLITIKE...........................................................................
17
6.1 Utjecaj posebnog poreza na poduzeću KAVAT DOO...........................
18
6.2 Utjecaj subvencija na poduzeću KAVAT DOO.....................................
21
7. ZAKLJUČAK...............................................................................................
22
LITERATURA………………………………………………………………
23
1
1. UVOD
Danas je poduzeće jedan od osnovnih privednih subjekata na tržištu. On je nositelj
dinamičkog razvoja , te promjene proizvodnje i tehnologija i načina života. Današnji
savremeni razvoj je zapravo usmjereni i to dovodi do kompleksni odnosa dva ključna
subjekta privredne politike poduzeća i države. Država ima nekoliko svojih funkcija u
odnosu na privredu: utvrđivanje zakonskog okvira za funkcioniranje tržišta,
reguliranje financijskog sustava , uticaj na alokaciju resursa u cilju povećanja
efikasnosti privredne djelatnosti, utvrđivanje okvirnih stopa dugoročnog ekonomskog
rasta , utjecaj na kratkoročna gospodarska kretanja, unapređenje konkurencije itd.
Danas država ima 3 glavna sredstva pomoću kojeg utiče na ekonomsku politiku a to
su: propisi i regulativa , porezi i potrošnja. Država sam ima svoje oblike i mjere
intervencije i oni se mogu podijeliti na osnivanje vlastitih poduzeća, izravno državno
investiranje , državne investicijske dozvole , povlašteno financiranje , porezne
olakšice, subvencije ili politika državnih nabavki. Učinci svakih ovih mjera se
poprilično razlikuju pa prije nego što se država odluči primijeniti intervenciju , mora
prije toga razmotriti kakve su izravne i neizravne posljedice po gospodarstvo.
1.1. PROBLEM, PREDMET I OBJEKT ISTRAŽIVANJA
Svako ekonomsko tržište uključuje i svoj porezni sistem te subvencije za ekonomske
faktore. Sami porezi se kao klin postavljaju u proces reprodukcije. Mikroekonomija
kao znanost koja proučava pojedinačne faktore ekonomije može dati analizu utjecaj
poreza i subvencija na poduzeća. Sama struktura oporezivanja je od presudnog
značaja, a također je bitno kakvo je tržište i kakvi su makroekonomski faktori, te za
poduzeća kao bitne su i subvencije koji potiču rada osobito mali srednji poduzeća.
Sama struktura oporezivanja je od presudnog značaja a također je bitno kakvo je
tržište i kakvi su makroekonomski faktori, te za poduzeća kao bitne su i subvencije
koji potiču rada osobito mali srednji poduzeća.
1.2. SVRHA I CILJEVI ISTRAŽVANJA
Tržište ne može skladno funkcionirati bez uplitanja ekonomske politike od strane
države. Jedan od načina na koji država pokušava pomoći tržištu je državni
intervencionizam i njeni oblici. Na mikro razini potrošači i preduzeća su te jedinice
2

2. Metode apstrakcije i konkretizacije. Po metodi apstrakcije zanemarit ćemo
neke druge a pokazat ćemo na primjeru utjecaje na poduzeće a izvući ćemo osnovne
funkcije i zadaće. Uz konkretizaciju moguće je jasno i precizno karakterizirati
djelovanja poreza i subvencija kao i značaj i sami državni oblik intervencije.
3. Komparativna metoda, omogućava komparaciju očekivanih rezultata
poduzeća ako pravovremeno odgovorilo na izazove u okolini
4. Metoda promatranja, se realizira kroz promatranje i ponašanje poduzeća u
odnosu na neke postavljene elemente.
1.5. RADNA HIPOTEZA I POMOĆNE HIPOTEZE
U seminarskom radu postavlja se jedna radna hipoteza i više pomoćnih hipoteza.Na
temelju predmeta i cilja istraživanja postavlja se glavna (radna) hipoteza seminarskog
rada: “Porez predstavlja financijsko potraživanje ili neku drugu nametnutu obligaciju
koju svaki pojedinac ili pravni entitet mora platit državi ili funkcionalnom ekvivalentu
državi.“
Ovako postavljena glavna hipoteza omogućava postavljene i slijedeće tri pomoćne
hipoteze;
1. Subvencije – ekonomka politika se koristi različitim mjerama i
instrumentima ali subvencije predstavljaju njen najvidljiviji dio. Naime, izravan
novčani transfer iz državnog proračuna nekom sektoru ili poduzeću predstavlja
izravnu ili eksplicitnu subvenciju
2. Preko analize ponude i potražnje može se analizirati kakav je utjecaj
državne intervencije na tržište općenito i na kupce i proizvođače.
4
2.OBLICI I MJERE DRŽAVNIH INTERVENCIJA
Oblici državne intervencije
a )
Državna poduzeća
- država se često odlučuje na izravno miješanje u alokaciju
resursa tako što investira u svoja poduzeća. To su uglavnom javna poduzeća u sektoru
privredne infrastrukture kao što su elektroprivreda , vodoprivreda, promet ili
telekomunikacije, te što je malo rjeđe, rudarstvo, automobilska industrija metalurgija
itd. Državno investiranje je zastupljeno u svim zemljama od onih s najliberalnijim
tržištima pa do malog broja državno planskih privreda koje kontroliraju investiranje u
svim sektorima.
Osim izravnog investiranja država obično i neizravno subvencionira
poduzeće u svojem vlasništvu tako da od njih potražuje niže profitne stope u odnosu
na onu koju bi zahtijevalo privatno tržište kapitala.
b)
Državne investicijske dozvole
– dozvole za investicijska ulaganja je jedan od
instrumenta koji se primjenjuje u zemljama u razvoju. Ove se dozvole izdaju od strane
države prema određenim kriterijima i prema skladu s državnim prioritetima.
c)
Povlašteno financiranje
je usko povezano sa sustavom izdavanja dozvola. Kada se
dobije dozvola za određenu investiciju podrazumijevaju se i povlastice u financiranju
bilo od strane banaka ili državnih fondova. Povlašteno financiranje obično predstavlja
državno davanje kredita privatnom sektoru pod povoljnim uvjetima, od onih na
slobodnom tržištu, tj kredita s nižim kamatnim stopama od onih tržišnih, te pod
povoljnim kreditnim uvjetima.
Također, jedan od oblika povlaštenog financiranja su i
različiti oblici davanja garancija na kredite kada se država obvezuje da će vratiti dug
zajmodavcima ako ga dužnici ne vrate.
d)
Subvencije
– ekonomka politika se koristi različitim mjerama i instrumentima ali
subvencije predstavljaju njen najvidljiviji dio. Naime, izravan novčani transfer iz
državnog proračuna nekom sektoru ili poduzeću predstavlja izravnu ili eksplicitnu
subvenciju.
Polovina ulaganja u Evropskim zemljama dolazi od subvencija i to one
izravne subvencije iz proračuna i one su bile glavne mjere u razvijenim tržišnim
gospodarstvima. Često se govori i o neizravnim odnosno skrivenim subvencijama kod
Mikroekonomika, dr.Josip Pavlović, dr.Marica Škrti, Oblici i mjere državne intervencije str 227
Mikroekonomika, dr.Josip Pavlović, dr.Marica Škrti, Oblici i mjere državne intervencije str 227
Mikroekonomika, dr.Josip Pavlović, dr.Marica Škrti, Oblici i mjere državne intervencije str 227
Mikroekonomika, dr.Josip Pavlović, dr.Marica Škrti, Oblici i mjere državne intervencije str 227
5

Ovaj materijal je namenjen za učenje i pripremu, ne za predaju.
Slični dokumenti