1. UVOD
U današnje vrijeme kada je svima postalo vidljivo da se dešavaju neke dosad ne poznate
promjene u zivotnoj sredini (neuobičajne vremenske prilike, izumiranje nekih biljnih i
zivotinjskih vrsta, pojava novih bolesti kod ljudi i životinja) potrebno je da svako od nas razmisli
o krajnjem ishodu ovih promjena.
U ovom radu navedeni su ekološki problemi koji na najdirektniji način ugrožavaju opstanak na
planeti Zemlji koja je naš trenutno jedini životni prostor. Istaknuto je da je jedan od značajnih
faktora nedovoljnog angažovanja na ovom planu uticaj ekonomije koja u svijesti ljudi ima
prioritet nad ekološkim problemima, iako u krajnjoj instanci neće biti uslova za bilo kakvu
ekonomiju, jer će se čovječanstvo suočiti sa nerješivim pitanjem opstanka.
Ekološki problemi su svrstani u različite segmente života sa ciljem da pomognu u razumjevanju
problema s kojim se suočavamo, a dati su i neki pozitivni primjeri kako da smanjimo negativan
uticaj naših svakodnevnih aktivnosti na životnu sredinu. Ovo je posebno značajno jer je
figurativno rečeno vrijeme pet do dvanaest da čovječanstvo ozbiljno shvati opasnost koja mu
prijeti i preduzme energične mjere neophodne za opstanak.
1
skuplja. Ali I pored toga – mi ćemo za razliku od onih koji već sad nemaju hrane preživjeti. Oni
vjerojatno neće – nemaju dovoljno plodne zemlje za proizvodnju hrane, a nemaju dovoljno
novca da uvoze sve skuplju hranu.
Socijalistički režimi idu u drugu krajnost – svi trebaju biti isti, pa se zbog toga nikome ne da
baviti problemima jer ionako će na kraju biti isti kao i ostali (takozvana zajednička odgovornost).
U budućnosti će se morati pojaviti neka bolja ekonomsko-društvena uređenja, samo se nadamo
da to neće doći prekasno.
Situacija je toliko izvan kontrole da glavni na ekološki problem – globalno
zagrijavanje – niko
na visokom nivou ne gleda ozbiljno, ali ako raste cijena nafte onda se stvara frka i panika. To je
tužna ekološka realnost u kojoj živimo. Dobro znamo da radimo veliku štetu planeti, ali sve dok
dobit raste šteta je prihvatljiva. A lista ekoloških problema sve je veća – klimatske promjene,
globalno zagrijavanje, zagađenje okoline, ugrožene životinje itd.
Da bi se stvarno nešto pokrenulo na bolje potrebno je da visoko rangirani političari budu na
strani ekologije, a ne na strani ekonomije. I to ne samo u vrijeme predizborne kampanje, već i
nakon izbora jer tek tada mogu napraviti promjene. Papa Ivan Pavao II je 1990 godine na
svjetski dan mira izgovorio vrlo zanimljivu rečenicu: „Ozbiljnost ekološke situacije otkriva u
kako je dubokoj krizi ljudski moral“.
Ekološki problemi su danas daleko ozbiljniji nego ikad prije i jednostavno moramo nešto
preduzeti ako želimo da ljudska rasa opstane na planeti zvanoj Zemlja. Problemi koje imamo
neće jednostavno nestati. Globalni ekološki problemi zahtijevaju globalnu akciju, akciju na
nivou cijelog svijeta. Je li to moguće?
3
Ali koga zapravo briga za njih? Sve dok
uspijevamo zadovoljiti
svoju žeđ za novcem i
luksuzom – nama je dobro. I uvijek tražimo još
više. Ova nezasitost je zapravo glavni pokretač svih
ekoloških problema koji postoje. Kapitalizam sa
sobom nosi kapitalne dobiti i to je mjerilo uspjeha
neke kompanije. Ako je dobit veća – kompanija je
bolja. A dobit se uvijek može povećati ako natjeraš
ljude da rade više, a smanjiš glupe izdatke kao na
primjer izdatke za očuvanje okoline.
