Panevropski Univerzitet Apeiron
Fakultet:
Smjer:
Seminarski rad iz Mikroekonomije
Tema:
Definisanje, klasifikacija i funkcije tržišta
Mentor: Student:
Banja Luka, oktobar 2014. godine
1. Pojam tržišta
Tržište je pojam koji ekonomisti najvjerojatnije najčešće koriste, no vrlo često se
taj pojam upotrebljava u različitom smislu. Pojam tržište je vrlo složen. Najčešće se
definiše kao mjesto sukobljavanja ponude i potražnje i formiranja cijena. Međutim,
tržište postoji i kad je u pitanju direktan kontakt kupca i prodavača, baš kao i kad se
kontakt uspostavlja npr. e-mailom (e-poštom) ili telefonom. Često se navodi i da je
tržište mehanizam preko kojeg kupci i prodavači određuju cijenu i količinu nekog
dobra. Neka tržišta postoje na tačno određenim lokacijama (berza, npr.), dok se na
ostalim tržištima posluje putem telefona ili se organizuju preko računara.
Pojam tržišta u opštem smislu može se definisati kao ukupnost svih robno-novčanih
veza između ekonomskih subjekata u društvu zasnovanom na društvenoj podjeli rada.
Ako se izuzme upotreba pojma tržište u opštem smislu, zavisno o širini pojma koji se
koristi i kriterija razmatranja, moguće su različite podjele: (a) prema prostornom
obuhvatu (lokalno, regionalno, nacionalno, međunarodno, kontinentalno i svjetsko
tržište); (b) prema mjestu na putu proizvoda od proizvodnje do potrošnje (razna na
kojima se susreću proizvodnja, trgovina na veliko, trgovina na malo i potražnja za
potrošnim dobrima); (c) prema vrsti predmeta razmjene (različitih dobara – tržište kože,
tržište dijamanata npr. – ali i tržište rada, tržište vrijednosnih papira, devizno tržište i
sl.); (d) prema istovjetnosti i zamjenjivosti dobara koja se kupuju (homogena i
heterogena) i dr.
Nastanak i razvoj posljedica je potreba za trgovinom, odnosno razmjenom proizvoda
između mnogih specijalizovanih proizvođača i potrošača. Kad ne bi bilo, pojedinci bi
bili ograničeni u svojoj potrošnji na ono što mogu sami proizvesti. Tržište omogućava
da se oni specijalizuju u proizvodnji jednog ili nekoliko proizvoda, ali da troše širok
asortiman dobara i usluga koje dobijaju razmjenom.
Naime, pojedinci, baš kao i poduzeća ili čak države, specijalizuju se u pojedinim
vrstama proizvodnih aktivnosti jer im specijalizacija omogućuje proizvodnju većeg
ukupnog outputa iz raspoloživih resursa. Koristi od tako proizvedenog većeg outputa
raspoređuju se i omogućavaju viši životni standard nego što bi se ostvario bez
specijalizacije. Pitanje je u kojoj će se proizvodnji specijalizovati pojedinac, poduzeće
4
ili država. Odgovor na ovo pitanje daje načelo komparativnih prednosti prema kojem se
ukupan output može povećati ako se pojedinci (ili poduzeća, ili država) specijalizuju u
proizvodnji dobara za koje su njihovi troškovi niži.
Prema tome, tržište s jedne strane možemo promatrati kao mehanizam povezivanja i
koordinacije središta proizvodnje, odnosno nosioca.
Istraživanje tržišta je sistemski, objektivni postupak dobivanja informacija
koje služe poslovnom odlučivanju. Istraživanje tržišta predstavlja standardni postupak,
zasnovan na principima naučne metode, kojim se prikupljaju, analiziraju i interpretiraju
podaci sa svrhom dobijanja informacija potrebnih u odlučivanju i rješavanju problema
na području tržišnog poslovanja.
Pozicioniranje proizvoda je dakle subjektivan proces u kojem kupci
doživljavaju proizvod na svoj način i pridaju mu određene osobine koje su za njih
važne. Te osobine mogu, ali i ne moraju biti jednake osobinama koje proizvođač
smatra važnim.
5
