Devizno poslovanje banaka

Devizno tržište je mjesto na kome se u suočavanju ponude i tražnje deviza i formira devizni kurs. Osnovna pravila funkcionisanja deviznog tržišta i tržišta robe i usluga gotovo su ista, izuzev što im je predmet razmjene različit. Ipak, razlike postoje, a one proizilaze kako zbog nastanka deviznog tržišta, tako i od načina njegovog funkcionisanja i motiva njegovih aktera. Jasno je da je postojanje deviznog tržišta direktno uslovljeno obavljanjem međunarodnih ekonomskih odnosa. Ekonomske transakcije sa inostranstvom u većini slučajeva moraju da se realizuju na dva tržišta. Da bi se roba uvezla, najprije je potrebno da se ona na međunarodnom tržištu kupi, ali i da se, na deviznom tržištu nacionalna valuta proda za inostranu valutu kojom će ta roba da se plati.
Obrnuto je kada se roba izvozi. Kupoprodajni odnosi vezani za nacionalnu valutu jesu najbitnija, ali ne i jedina vrsta transakcija koja se obavlja na deviznom tržištu. Vrlo raznovrsni su i oblici kupoprodaje jedne devize za drugu, što ovom tržištu daje osobine velike raznolikosti. Što se obima prometa tiče, dovoljan je podatak prema kome je vrijednost dnevnih transakcija na deviznom tržištu oko 1000 milijardi dolara, što je sto puta više od dnevne vrijednosti međunarodnog prometa robe.
U pogledu geografske rasprostranjenosti, devizno tržište nije ograničeno. Ono je prisutno i cijelom svijetu preko ovalšćenih banaka koje su locirane praktično u svim većim finansijskim centrima.