Dokumentacija u knjigovodstvu

UVOD
Dokumentaciju u knjigovodstvu čine pisane isprave kojima se potvrđuje nastanak određenog poslovnog događaja. U dnevniku i glavnoj knjizi računovodstveno se obuhvataju samo dokumentovane poslovne promjene. Dakle, ukoliko ne postoji odgovarajući dokument knjiženje je bez ikakvog značaja. Zbog svega toga je i nastala poznata sintagma “Ni jedno knjiženje bez dokumenta”
U cilju obezbjeđenja pune tačnosti i regularnosti knjigovodstva i finansijskih izveštaja koji se na osnovu njega sastavljaju (bilans stanja, bilans uspjeha), u svim zemljama svijeta, a takođe i u našoj zemlji, donijeti su odgovarajući zakonski propisi kojima se normativno obezbjeđuje vjerodostojnost i sadržina knjigovodstvenog dokumenta.
Dokument se sastavlja u momentu  nastanka poslovne promjene. Da bi se olakšalo sastavljanje dokumenata izrađuju  se obrasci za tipične i ponovljive poslovne promjene, koji sadrže fiksne elemente.
Bitni elementi svakog  knjigovodstvenog dokumenta su:

•    naziv i broj dokumenta
•    mjesto i datum izdavanja
•    sadržina promjene
•    razlog promjene
•    odgovorna lica za nastalu promjenu

Formalnu i računsku kontrolu dokumenta obavlja likvidator. Kontrolisana dokumenta su osnova za kontiranje i knjiženje poslovne promjene. Sva dokumenta podliježu trima kontrolama: formalnoj, računskoj i suštinskoj

 
1. Vrste knjigovodstvenih dokumenata
Knjigovodstveni dokument je pismena isprava kojom se dokazuje da je nastala neka
poslovna promjena na sredstvima, kapitalu, obavezama, prihodima, rashodima i finansijskom
rezultatu.
Knjigovodstvena dokumenta možemo podijeliti na više načina:
1.    Prema mjestu nastanka,
2.    Prema sadržaju
3.    Prema namjeni.

1.1.    Vrste dokumenata prema mjestu nastanka
Prema tome gdje su knjigovodstvena dokumenta nastala, dijelimo ih na:
a)    sopstvena i
b)    spoljna