VISOKA ŠKOLA STRUKOVNIH STUDIJA ZA INFORMACIONE TEHNOLOGIJE

E - USLUGE

SEMINARSKI RAD

DRUŠTVENE MREŽE I ZAŠTITA PODATAKA

Predmetni nastavnik:

Student:

Prof. dr Marko Vulić

Milan Bojić

Datum predaje: 28.01.2014.

Beograd

januar, 2014.

UVOD

.............................................................................................................................................................3

1. DRUŠTVENE MREŽE

...........................................................................................................................4

1.1. Razvoj društvenih mreža

.......................................................................................................4

1.2. Upotreba društvenih mreža u Srbiji

.................................................................................7

2. ZAŠTITA PODATAKA

.........................................................................................................................7

2.1. Sigurnost društvenih mreža

.................................................................................................7

2.2. Problemi privatnosti na društvenim mrežama

............................................................8

2.2.1. Skladištenje podataka

.....................................................................................................9

2.2.2. Potencijalne pretnje

.........................................................................................................9

Krađa identiteta

...............................................................................................................................9

Uznemiravanje i uhođenje

..........................................................................................................9

Zapošljavanje

....................................................................................................................................9

Društvene mreže

.................................................................................................................................9

Fejsbuk

.................................................................................................................................................9

Tviter

...................................................................................................................................................10

LinkedIn

.............................................................................................................................................10

2.3. Pravne regulative za zaštitu privatnosti u Srbiji

.....................................................10

2.4. Politika privatnosti na sajtovima za društveno umrežavanje (SDU)

.............12

2.5. Sedam podešavanja koja štite Facebook profil od radoznalaca

......................14

3. PRIMERI ZLOUPOTREBE PODATAKA I NARUŠAVANJA PRIVATNOSTI NA 
DRUŠTVENIM MREŽAMA

....................................................................................................................15

3.1. Primer narušavanja ugleda i stvaranja raznih neugodnosti

..............................15

3.2. Primer krađe identiteta

........................................................................................................15

3.3. Primer fišinga

............................................................................................................................16

ZAKLJUČAK

...............................................................................................................................................17

LITERATURA

............................................................................................................................................19

background image

1. DRUŠTVENE MREŽE

Društvene mreže  se definišu kao na vebu zasnovani servisi koji omogućavaju pojedincima da 
kreiraju javne ili polu-javne profile unutar zatvorenog centralizovanog sistema, artikulisanu listu 
ostalih korisnika te mreže sa kojima imaju zajedničke konekcije (veze), i selektivnu listu konekcija 
koju nazivaju prijateljima (poverljiv krug prijatlja). To su obično lista prijatelja, kao i pregled 
komunikacijskih   konvencija   i   praksi   koje   se   dešavaju   na   "zidovima",   beležnicama,   ličnim 
stranicama korisnika.

3

Društvene mreže se mogu osnivati i gasiti zavisno od potreba. Osnivaju se kako bi se nosile sa 
određenim  problemom, najčešće u  formi  grupa  za samopomoć, mreža NVO i  grupa  za socijalni 
aktivizam. Ubrzano se razvijaju sa pojavom novih tehnologija, posebno Interneta. 

Istraživanje   u   akademskoj   sredini   je   pokazalo   da   društvene   mreže   funkcionišu   na   više   nivoa, 
počevši od porodice do nivoa nacije, i igraju kritičnu ulogu u određivanju načina na koji će se neki 
problemi   rešiti,   kako   će   organizacije   funkcionisati,   i   stepen   do   koga   će   pojedinac   uspeti   u 
dostizanju individualnih ciljeva.

U svojoj najjednostavnijoj formi društvena mreža je mapa svih relevantnih veza između čvorova 
koji se proučavaju. Mreža se može da iskoristi i za određivanje društvenog kapitala individualnih 
aktera. Ovi koncepti se često prikazuju u vidu dijagrama društvene mreže gde su čvorovi tačke a 
linije veze.

1.1. Razvoj društvenih mreža

1999

2000

2003

2004

2005

2006

2011

Sina Weibo

Habbo

LinkedIn

Facebook

Bebo

Badoo

Google+

Tencent QQ

Skype

Orkut

Netease

Twitter

Tencent 

Weibo

Qzone

Vkontakte

Flickr

Windows 

Live

Tabela br. 1: Razvoj društvenih mreža

4

Društvene mreže na Internetu su se počele razvijati još u prvoj polovini 90-tih godina prošloga 
veka.   1994.   godine   je   kreiran   jedan   od   prvih   servisa   društvenog   umrežavanja   pod   nazivom 
Geocities.   Korisnici   ovoga   sajta   su   mogli   dizajnirati   vlastite   web   sajtove   i   postavljati   različite 
sadržaje   na   njih.   Međusobna   interakcija   korisnika   je   bila   ograničena   na   upotrebu   servisa 
elektronske pošte.

3

 Boyd, D., Ellison, N., "Social Network sites: Definition, history, and scholarship", Journal of Computer-Mediated 

Communication 13 (1), str. 11, 2007. 

4

 http://www.artdriver.com/top-social-networking-sites-timeline/; 18. 01. 2014.

1995.   godine   je   kreiran   servis   pod   nazivom   theglobe.com   koji   je   omogućio   korisnicima 
personalizaciju   objavljenog   sadržaja,   te   direktnu   interakciju   sa   drugima   koji   su   imali   slična 
interesovanja. Iste godine je kreirana i društvena mreža Classmates.com koja je omogućavala 
kreiranje   korisničkih   profila   i   dodavanje   drugih   korisnika   u   lične   kontakte.   Godine   1997.   je 
pokrenut servis AOL Instant Messenger i koji je omogućavao razmenu poruka u realnom vremenu. 
Poslednja   decenija   je   obeležena   pojavom   društvenih   mreža   koje   su   omogućavale   kreiranje 
korisničkih profila, ličnih  kontakata i interakciju  među  korisnicima sličnih  interesovanja, što  je 
značajno uticalo na intenzivan porast korisnika ovakvih mreža.  2002. godine je kreirana mreža 
Friendster koja je prva tri meseca postojanja porasla na tri miliona korisnika. Sledeće godine je 
kreirana veoma popularna mreža toga vremena pod nazivom MySpace, a 2004. godine sada već 
vodeća mreža Facebook, te 2006. godine Twiter i Windows Live.

Porast upotrebe društvenih mreža je bio veoma intenzivan u proteklih 10-tak godina. Već sada je 
na velikom broju mreža kreirano preko 5 milijardi korisničkih profila, što u odnosu na 2,1 milijadu 
korisnika   Interneta   daje   2,38   profila   po   prosečnom   Internet   korisniku.

5

  Može   se   reći   da   su 

društvene mreže postale značajan faktor globalne integracije korisnika Interneta.

Na narednim slikama prikazana je pokrivenost društvenim mrežama u svetu, kao i broj aktivnih 
korisnika najpoznatijih i najpopularnijih društvenih mreža.

Slika br. 1: Mapa sveta prema korišćenju društvenih mreža u junu 2013. godine

6

5

 http://www.internetworldstats.com/stats.htm; 18. 01. 2014.

6

 http://vincos.it/world-map-of-social-networks/; 18. 01. 2014.

background image

Želiš da pročitaš svih 19 strana?

Prijavi se i preuzmi ceo dokument.

Ovaj materijal je namenjen za učenje i pripremu, ne za predaju.

Slični dokumenti