ZAŠTITA ŽIVOTNE SREDINE I POSLOVNA
ETIKA
Zaštita životne sredine i poslovna etika_____________________________________
SADRŽAJ
1. Uvod……………………………………………………………………………………………………………………………………………………1
2. O ekologiji………………………………………………………………………………………………………………………………………….2
2.1.
Globalna svest…………………………………………………………………………………………………………………..3
2.2
.
Suočavanje s iščezavanjem………………………………………………………………………………………………3
3. Zaštita životne sredine…………………………………………………………………………………………………..…...3-4
4. Kvalitet životne sredine i održivost razvoja etičke zaštite životne okoline……………………………5-6
5
.
Cilj i namena standrada ISO 14000……………………………………………………………………………………..6-7
6. Povezanost poslovne etike i životne sredine……………………………………………………………………...7-8
7. Etička dimenzija zaštite životne sredine…………………………………………………………………………….8-10
8. Etika umesto tehnologije……………………………………………………………………………………………………..10
8.1.Braća po životu………………………………………………………………………………………………………………..11
8.2. Etičko ponašanje……………………………………………………………………………………………………….11-12
9. Novi ustav Srbije u zaštiti životne okoline……………………………………………………………………....12-14
10. Sistem okolinskog upravljanja…………………………………………………………………………………………….14
11. Zaključak…………………………………………………………………………………………………………………………….15
12. Literatura……………………………………………………………………………………………………………………..…...16
Zaštita životne sredine i poslovna etika_____________________________________
2. O EKOLOGIJI
Ekologija je nauka koja proučava međusobne odnose živih bića i životne sredine, ili tačnije - to
je nauka koja izučava odnose živih bića prema sredini u kojoj žive, odnos sredine prema živim
bićima i međusobni odnos živih bića u određenoj sredini. Ova nauka je utemeljena tek u 20.
veku.
Naglo pogoršanje stanja prirode, sve veći broj zagađujućih materija koje se raznose
atmosferom, tlom i vodenim površinama usled enormnog razvoja industrije i saobraćaja
motornim vozilima, uz neštedljivo korišćenje fosilnih goriva uglja, nafte i zemnog gasa, dovodi
čovečanstvo, pa i ovu nauku, pred velike probleme hoda kroz budućnost. Porast svetskog
stanovništva do granica mogućeg opstanka, uz istovremeno smanjenje klasičnih izvora energije i
ograničenih zaliha hrane zahtevaju ozbiljno preispitivanje čovekovih želja i mogućnosti da
skladno živi na Zemlji i sa njenom prirodom koja se sve više uništava ljudskim aktivnostima.
Izmene globalne klime, sve veći porast ugljendioksida u atmosferi usled njegove velike
produkcije u industriji, ali i smanjenjem zaštitnog šumskog Zemljinog pojasa, planetarni efekti
"staklene bašte", smanjenje ozonskog omotača koji zaustavlja škodljivo ultraljubičasto zračenje,
uz istovremeni porast radioaktivnog zračenja usled sve većeg korišćenja nuklearnih sirovina za
dobijanje neophodne energije i upotrebe i gomilanja atomskog naoružanja, kazuju da se
čovečanstvo nalazi na tački velike prekretnice: ili će nastaviti dosadašnjim putem koji ga vodi u
samoubilaštvo, ili će svoje aktivnosti i svoj život prilagoditi mogućnostima planete.
Jedna od najbitnijih i najraširenijih poruka ekologa je "misliti globalno a delovati lokalno". To
znači da nije dovoljno znati šta čoveku preti, već je neophodno znati i kako se od tih pretnji
sačuvati, pa i kako ih preduprediti da se kao pretnje i ne pojavljuju.
2
Zaštita životne sredine i poslovna etika_____________________________________
2.1.
Globalna svest
Neki problemi zaštite su lokalni, kao što je obaranje starog stabla hrasta radi probijanja trase za
novi put. Drugi kao što je reciklaža, štednja energije i spasavanje životinjskih vrsta od
isčezavanja, briga su čitavog sveta. Godine 1992. sastali su se vodeći stručnjaci sveta u Brazilu
da sačine prvi globalni akcioni plan za spasavanje planete. Jedan od predstavljenih planova, koji
treba da podstakne ljude da prestanu uništavati staništa, sečom drveća i isušivanjem močvara-je
ideja "dugovanja za prirodom". To znači da se siromašnijim zemljma otpisuju neki od njihovih
međunarodnih dugova, a one u zamenu za to izdvajaju područja za zaštitu.
2.2.
Suočavanje s iščezavanjem
Čak 100 retkih biljaka i životinja nestaje s lica zemlje svaki dan - mnogo više no što je izumrlo
dinosaurusa pre 65 miliona godina. Tigar, nosorog, azijski snežni leopard, pa čak i neke vrste
insekata, u opasnosti su da zauvek nestanu. Poslednjih nekoliko stotina planinskih gorila žive uz
granicu Ruande, Ugande i Zaira, u Africi. Njihov dom, tropske vlažne šume uništavani su radi
dobijanja drveta i poljoprivrednog zemljišta, a gorile su lovili gladni meštani.
3. ZAŠTITA ŽIVOTNE SREDINE
Sredina - okruženje (okružujuci prostor) u kojem neka organizacija deluje, uključujuci vazduh,
vodu i zemlju, prirodne resurse, floru, faunu, ljude i njihovo međudelovanje.
1
Usled poremećene
ravnoteže između prirodnih sistema za održavanje života i industrijskih, tehnoloških i
demografskih potreba čovečanstva, dolazi do ekološke krize, krize okoli
1
Okruženje u ovom kontekstu se rasprostire od unutrašnjosti date organizacije sve do globalnog sistema (ISO 14000). (u skladu sa definicijom iz
"Leksikona /okoline/okolinaa/životne sredine", autori: A.Kneževic, J.Comic)
3
