UNIVERZITET U TUZLI
EKONOMSKI FAKULTET
Šk. 2014/15. godina
Seminarski rad iz predmeta
RAZVOJ EKONOMSKE MISLI
-
Klasična ekonomija-
Mentor:
Student:
Dr. sc. Zijad Džafić, van. prof.
Haris Hasić I-3308/13
Hasić Muriz I-3267/13
Tuzla, oktobar, 2014. god.
4
1.NASTANAK I OSNIVAČI KLASIČNE EKONOMIJE
Liberalizam i koncepcija liberalne ekonomske politike obuhvata period od druge polovine
18.vijeka do 30-ih godina 20.vijeka.
U ovom periodu se između ostalog bilježi:
prva industrijska revolucija, odnosno revolucija uglja i čelika (pronalazak parne
mašine);
nagla industrijalizacija, pojava tvorničkog načina proizvodnje;
promjene socijalne strukture po osnovu preseljenja stanovništva sa sela u gradove;
veliko iseljavanje stanovništva iz Evrope u Ameriku, Australiju i na Novi Zeland;
druga industrijska revolucija, odnosno “revolucija čelika i elektriciteta” (otkriće
dinamo mašine i sintetske anilinske boje);
koncentracija proizvodnje i pojava dioničkih društava i velikih korporacija.
Najznačajniji predstavnici su :
Adam Smith (1723 – 1790),
David Ricardo (1772 – 1823),
Jean Baptiste Say (1767 – 1832),
John Stuart Mill (1806 – 1873) i
Thomas Malthus (1766 – 1834)
Adam Smit
, čijim djelom “Istraživanje prirode i uzroka bogatstva naroda” (An Inquiry into
the Nature and Causes of the Welth of Nations) iz 1776. godine je ekonomija praktično
afirmisana kao zasebna nauka. Smit smatra da bogatstvo nacije proizilazi iz nastojanja svakog
pojedinca da ostvaruje vlastite interese.Služeći svojim vlastitim interesima, pojedinac zapravo
služi i društvenom tj.javnom interesu.
Dejvid Rikardo
, čije najpoznatije djelo je “Načela političke ekonomije i oporezivanja”
(Principles of Political Economy and Taxation) iz 1817 ;
Žan Batist Sej
sa djelom “Traktat političke ekonomije” iz 1803. godine.
5
2.ADAM SMITH – KLASIČNA LIBERALNA ŠKOLA
“ne Očekujemo Mi Večeru Od Dobrodušnosti Mesara, Pivara I Pekara, Već Od Njihovog
Čuvanja Vlastitog Interesa“.
Adam smith (kirckcaldy, 5. Lipnja1723. - edinburgh, 17. Srpnja1790.), škotskiekonomist i
etičar. U svom djelu „bogatstvo naroda“ objavljenom 1776. Godine unio je nove ideje kojima
je isticana prirodna sloboda pojedinaca. Taj liberalizam koji je zagovarao bio je potpuna
suprotnost državnoj kontroli koju su zagovarali merkantilisti.
Uz davida ricarda najpoznatiji je predstavnik engleske klasične političke ekonomije.
Smith drži da pravo bogatstvo ne leži u novcu, kako su tvrdili merkantelisti, nego u
korisnomu radu, radu koji stvara prometne vrijednosti. Izraziti je pristalica ekonomskoga
liberalizma , koji prihvaća i razvija teoriju radne vrijednosti, iako smatra da ona vrijedi samo
za pretkapitalističku privredu. Adam smith izučava unutarnju povezanost ekonomskih
kategorija, ali bez obzira na njegove duboke analize pojedinih etapa u kapitalističkoj
proizvodnji, pokazuje nerazumijevanje za neke bitne karakteristike složenih oblika
kapitalizma i njegovih imanentnih proturječnosti. Što razvoj kapitalizma postaje složeniji i
suprotnosti oštrije, smithova teorija postaje sve više puki opis pojava i izražava sve više
odnose u njihovu prividnom, vanjskom izgledu
2.1. Ideje Adama Smitha
Osnovna smithova ideja, koja ga je učinila slavnim, jeste da rad pojedinca u racionalnom
vlastitom interesu u slobodnoj ekonomiji vodi povećanju blagostanja svih. Ta ideja
predstavlja temelj tržišne privrede, odnosno pokazuje kako naizgled haotičan tržišni sistem
poseduje unutrašnju logiku i pokorava se regulaciji tzv. Nevidljive ruke tržišta. Da bi neko
zaradio novac u sopstvenom interesu, on mora da na konkurentskom tržištu pruži drugima
nešto što oni cijene i smatraju odgovarajućom protivvrednišću, čime i nesvjesno i nevoljno
potpomaže njihove interese. Kako je smith rekao: “ne očekujemo mi večeru od dobrodušnosti
mesara, pivara i pekara, već od njihovog čuvanja vlastitog interesa“. Znači, ukoliko se poštuju
tuđi život, imovina ugovori na osnovu kojih ljudi trguju dobrima, obezbeđen je osnovni način
usklađivanja različitih interesa - tržište. Polazeći od svog interesa, pojedinci će sami znati šta
se može prodati i to će proizvoditi, te stoga nema potrebe da se bilo ko sa strane meša u
tržišnu razmjenu i određuje pojedicima šta da proizvode, u kojim količinama i po kojim
cijenama.
1
U skladu s tim, smith je bio uverljivi zagovornik slobodne trgovine kako unutar zemlje, tako i
u međunarodnoj trgovini. Njegovo delo predstavlja snažan napad na tada preovlađujući
koncept merkantilizma, po kome je najvažnija stvar za jednu zemlju količina zlata u trezorima
i po kome je država dužna da popravlja trgovinski bilans širokim intervencionizmom. A smith
je dokazivao da je slobodna trgovina između zemalja korisna za sve, tj. Da ona povećava
dohodak i jedne i druge zemlje.
1
Razvoj I Osnove Suvremene Ekonomske Misli, Akademik Dr.Branislav Šoškić, Institut Za Ekonomska
Instraživanja, Beograd 1986.God
