Međunarodno javno pravo

ZLOČIN PROTIV ČOVJEČNOSTI
Po prvi put je definisan Statutom Međunarodnog vojnog suda.
Tu spadaju sljedeći akti :
– ubistva
– istrebljenje
– porobljavanje
– deportacija
– ostala nečovječna djela
Za postojanje zločina protiv čovječnosti bitno je ispunjenje 2 elementa:
1. da je radnja učinjenja protiv bilo kog civilnog stanovništva
2. da se radnja poduzima u određeno vrijeme – prije ili za vrijeme trajanja rata
Pri tome se kao zločin protiv čovječnosti smatra svako proganjanje na političkoj , rasnoj ili vjerskoj osnovi u učinjenju ili u vezi bilo kojeg zločina u nadležnosti Međuarodnog vojnog suda bez obzira da li se time vrše ili ne vrše povrede zakona one zemlje u kojoj su zločini izvršeni.
Zločini protiv čovječnosti iz čl 172 KZ BiH predstavlja novo utvrđeno k.d.. čiji se nastanak vezuje za Statut Međunarodnog vojnog suda iz 1945.g. i Nirnberšku presudu.
Zločin protiv čovječnosti (crimen iuris gentium) se bazira na kršenju osnovnih zakona čovječnosti, tj prava svake osobe na život i pravo svake grupe na njeno postojanje kao takve.
Učinitelj djela može biti svaka osoba, a u pogledu krivnje potreban je direktni umišljaj
Objekt zaštite su čovječnost i medjunarodno pravo
Objekt napada je civilno stanovništvo