Suština novca proističe iz njegovog irobnog I nerobnog sadržaja.Međutim kod savremenog
noca suština izvire uglavnom iz njegovih funkcija.Novac ima pet osnovnih funkcija,koje
su razvojem robne razmjene pojavljuju hronološkim redom pojavljivale:

1. Mjera vrijednosti odnosno mjera cijena
2. Prometno sredstvo odnosno sredstvo za razmjenu dobara
3. Sredstvo plaćanja
4. Sredstvo sticanja blaga
5. Svjetski nova

1.1.Novac kao mjera vrijednosti

Ovo je prva i najznačajnija funkcija novca. Smisao ove funkcije novca je da sve vrste robe
putem novca postaju kvalitativno jednake i kvantitativno uporedive. Vrijednost robe
izražena je većom ili manjom količinom novca i izražava njenu cijenu. Vrijednost novca
može da utvrđuje količina zlata ili robe koje se nalaze u prometu. Kvalitet novca, oblik i
novčanu masu određuje država.

1.2.Novac kao prometno sredstvo

Hronološki razmatramo novac u finkciji prometnog sredstva je druga funkcija novca.Do
pojave funkcije nobvca robna razmjena se vršila neposredno roba za robu,jedna upotrebna
vrijednost neposredno se razmjenjivala za drugu upotrebnu vrijednost.Ova funkcija novca
proizilazi iz faza robnog prometa i to faza kupovine i faza prodaje, pri čemu se novac
zamjenjuje za robu ili se dobija kao nadoknada za robu.

1.3.Novac kao platežno sredstvo

Ova funkcija novca proistekla je iz funkcije novca kao prometnog sredstva.
Naravno,razlikuje se od nje.Nastanak funkcije novca kao platežnog sredstva vvezuje se za
pojavu odloženog plaćanja I korissti se u kreditnim transakcijama.Razvoj robne privrede
omogućio je odvajanje čina kupovine od čina plaćanja. Riječ je o prodaaji robe na kredit.

1.4. Novac kao blago

Pored ostalih funkcija,novac u robnom prometu postaje i sredstvo za zgrtanje blaga.U
savremenim uslovima novac je izgubio svoju funkciju zgrtanja blaga obzirom da
vremenom gubi svoju vrijednost, pa se kao roba daje na čuvanje sa motivom da se ostvari i

prihod (kamata), ili se ulaže sa motivom ostvarivanja prihoda od djelatnosti (profit,
dividenda

,renta,…).

1.5.Svjestki novac

U savremenim uslovima svaka zemlja manje ili više uključena je u svjetsku privredu.
Novac   se   danas   koristi   kao   opšte   sredstvo   plaćanja.   Pošto   učestvuje   u   međunarodnoj
razmjeni   njima   se   ostvaruju   funkcije   mjere   vrijednosti,   prometnog   sredstva   i   sredstva
plaćanja.   Plaćanje   u   savremenim   uslovima   u   međunarodnom   platnom   prometu   vrši   se
preko ovlašćenih banaka u konvertibilnim sredstvima.

2. VRSTE I VRIJEDNOSTI NOVCA

2.1. Metalni novac

Metali su preuzeli funkciju opšteg sredstva razmjene zbog svojih prirodnih osobina: lako
su prenosivi, trajni, djeljivi i moguće ih je topiti. Plemeniti metali (zlato i srebro) korišćeni
su kao novac drugih monetarnih metala (gvožđa i bakra). Npr…. Novcu iskovanom od
plemenitih metala propisivana su posebna svojstva. On je simbolizovao božanstva – boga
Sunca i boga Mjeseca .Kasnije su vladari umjesto simbola božanstva utiskivali sopstveni
lik. Gvožđe i bakar su počeli da se koriste za kovanje metalnog novca kada su ljudi, pored
zlata i srebra naučili da obrađuju i druge metale.
Poslije   propasti   Rimskog   carstva   uslijedile   su   velike   pljacke,   raseljavanja,   ratovi   i
epidemije   i   sve   do   14   vijeka   navedene   pojave   su   razarale   evropski   kontinent.   U   tim
uslovima,   za   male   transakcije   računi   su   izmirivani   u   radu   i   naturi,   a   samo   za   velike
trgovine korižćeno je zlato. Od 15 vijeka u Evropu su počele pristizatii velike količine
plemenitih metala. Njihovo porijeklo je bilo djelimično iz trgovinskih odnosa. Ali u većoj
mjeri iz osvajačkih pohoda.Odsustvo ravnoteze između količina raspoloživog i potrebnog
zlata, neophodne za nesmetano odvijanje robnog prometa, manifestovala se preko cijene
zlata i cijene ostalih roba. Kada je količina raspoloživog zlata bila iznad potreba robnog
prometa, vrijednost novca je opadala, što je uticalo na opšti porast cijena ostalih roba i
obrnuto.
Znatno   otežavanje   funkcionisanja   kupoprodajnih   transakcija   nametnulo   je   potrebu   za
kovanim   novcem.   Takvo   rešenje   postaje   opštevažeće  sredstvo   razmjene   i   time   država
preuzima  na   sebe  ,,izdavanje”  kovanog   novca.   To   znači   da  su   oblik,   težina   i   kvalitet
metalnog   novca   ne   samo   određivani   već   i   garantovani   od   strane   države.   Ovo   je   i
objašnjenje kako je nastala moneta , koja predstavlja oznaku za određenu vrstu kovanog
novca čiji oblik, težinu, kvalitet i naziv određuje država. …..
Kovanice sačinjene od zlata i srebra imale su vrijednost koja je odgovarala njihovom
metalnom sadržaju (ujedno su bile i nacionalni novac i međunarodno sredstvo plaćanja.)