KULTURA DJEČJEG VRTIĆA I ULOGA
ODGAJATELJA U DJEČJEM VRTIĆU
Završni rad
1
Sadržaj
UVOD
.......................................................................................................................................................2
1. RAST I RAZVOJ DJETETA PREDŠKOLSKE DOBI
.......................................................................5
1.1.
Predškolsko dijete do šeste godine...............................................................................................6
2.
RAZVOJNE IGRE
...........................................................................................................................7
2.1. Razvoj motorike
............................................................................................................................8
3.
UTJECAJ IGRE NA RAZVOJ DJETETA
....................................................................................15
3.1.
Kognitivni razvoj
igra
...............................................................................................................10
3.2.
Emocionalni i socijalni razvoj
..............................................................12
3.3.
Igra i tjelesni razvoj
14
4.
ULOGA ODGOJITELJA U IGRI S DJECOM
..............................................................................16
4.1. Uloga odgojitelja u stvaranju poticajnog okruženja
....................................................................17
5.
METODIČKI DIO
..........................................................................................................................19
ZAKLJUČAK
.........................................................................................................................................26
LITERATURA
.......................................................................................................................................27
PRILOZI
.................................................................................................................................................29
Popis slika i tablica:
............................................................................................................................29
3
Rad sadrži sedam dijelova. Prvi dio rada je
Uvod
u kojem se iznosi predmet i cilj rada. Drugi
dio rada
Rast i razvoj djeteta predškolske dobi
odnosi se na informiranje razvojnih značajki
djeteta predškolske dobi. Naime, poznavanje istog, izuzetno je važno zbog činjenice da utjecaji
iz ranog djetinjstva znatno utječu na kasniji razvoj, a poznavanje prirode procesa ranog razvoja
pomaže u razumijevanju kasnijih složenih ponašanja. Kako je razvoj brz i složen proces,
poznavanjem istog kompetentnije i pravovremeno možemo unijeti promjene u život djeteta i
rješavamo probleme koje djetinjstvo nosi. Pri tome naglasak je na rastu i razvoju kao ekvivalent
podlozi za razvoj njegovih osobina i sposobnosti. Da bi isto bolje razumjeli, treće poglavlje
odnosi se na
Razvojne igre
gdje jasno definiramo njezino značenje i nudimo pregled koja igra je
karakteristična za određeno razvojno razdoblje. Četvrti dio
Utjecaj igre na razvoj djeteta
donosi
znanstvena istraživanja koja idu u prilog činjenici da se dijete bez igre ne može adekvatno
razvijati gdje je naglasak stavljen na utjecaj igre na razvoj dječjeg kognitivnog, socijalnog,
emocionalnog razvoja te u konačnici njezin utjecaj na formiranje cjelokupne strukture ličnosti.
Peti dio rada
Uloga odgojitelja u igri s djecom
prikazuje ulogu odgojitelja u osiguravanju
poticajnog okruženja i igre, odnosno pružanja mogućnosti da dijete kroz igru uči i razvija svoje
vještine. Šesti dio rada je
Metodički dio rada
koji se odnosi na razvoj djece kroz igru u dječjem
vrtiću Sportić. Sedmi dio rada je Zaključak u kojem se iznose ključna razmatranja na temelju
pisanog rada i korištene literature te se daje kritički osvrt na trenutni izbor, a u cilju zagovaranja
podrobnijeg istraživanja o njihovom utjecaju na razvoj djece, te općenito, vlastitog doprinosa
struci za raspravu i unaprjeđenje informiranosti o svim aktualnostima koje su vezane uz djecu.
4
1. RAST I RAZVOJ DJETETA PREDŠKOLSKE DOBI
2. KULTURA DJEČJEG VRTIĆA
Dječji vrtić
je ustanova u kojoj se provode organizirani oblici izvanobiteljskog odgojno-
obrazovnog rada, njege i skrbi o djeci predškolske dobi. Dječji vrtić je podsustav je cjelovitog
odgojno obrazovnog sustava.
Dječji vrtić mogu osnovati jedinice lokalne uprave i samouprave(gradovi, općine), vjerske
zajednice, pravne i fizičke osobe, država ( u posebnim uvjetima).
Uvjeti za početak obavljanja djelatnosti dječjeg vrtića su:
- odobren program rada,
- potreban broj odgojitelja, stručnih suradnika i ostalih zaposlenika,
- osiguran prostor i oprema za trajno obavljanje djelatnosti, sukladno standardima i
normativima rada propisani pedagoškim standardom predškolskog odgoja
- osigurana novčana sredstva za osnivanje i početak rada dječjeg vrtića.
1
KVALITETA PREDŠKOLSKE USTANOVE
je
rezultat djelovanja niza subjektivnih i objektivnih čimbenika koji u sinergiji i povratnoj
sprezi omogućavaju uspješno zadovoljavanje potreba svih čimbenika odgojno-obrazovnog
procesa
u ozračju prijateljskih i suradničkih odnosa uz stalnu tendenciju rasta.
Osnovni cilj (samo)vrednovanja jest unapređivanje kvalitete cjelokupnog odgojno -
obrazovnog sustava
: određivanje prioritetnih zadaća, uvid u ideje za pronalaženje mogućih
djelotvornijih rješenja kao i utvrđivanje pozitivnih postignuća i njihovo osnaživanje.
Razmatrajući pitanje vrednovanja kvalitete odgojno - obrazovnog sustava možemo
govoriti o
eksternom (vanjsko) i internom (unutarnje) vrednovanju
odnosno,
samovrednovanju kako pojedinca tako i ustanove. Ono što razlikuje ove pristupe su subjekti
koji provode vrednovanje, pa tako vanjsko vrednovanje provode: čimbenici izvan ustanova,
primjerice instituti, udruge, ministarstvo, međunarodni stručnjaci itd., a unutarnje svi oni koji su
1
Teina skripta
6
povećanja dimenzija tijela, nego je vrlo složeno zbivanje koje obuhvaća i kvalitativne promjene
strukture, funkcije i reaktivnosti pojedinih tkiva i organa, promjene psihičkih svojstava djeteta
te njegovo prilagođavanje socijalnim i kulturnim uvjetima okoline u kojoj živi. Razvoj je puno
kompleksnije zbivanje koja obuhvaća, osim tjelesnog razvoja, psihički razvoj te socijalno
prilagođavanje djeteta. Kada je riječ o razvoju, onda se pri tome obično misli na kvalitativne
promjene, diferenciranje i sazrijevanje biokemijskog sustava, strukture i funkcije, reaktivnosti i
prilagodbe pojedinih tkiva, organa i funkcija organizma od začetka do kraja razvojne dobi, tj. do
kraja adolescencije.
4
Rast i razvoj, kao dva kompleksna zbivanja odvijaju se prema određenim zakonitostima i svaki
napredak ima svoje vrijeme. Praćenjem rasta i razvoja mogu se na vrijeme uočiti različita
odstupanja. Varijacije u rastu i razvoju su moguće jer je svako dijete individua za sebe, no isto
tako praćenjem se mogu uočiti veća odstupanjakoja bi mogla utjecati na daljnji razvoj djeteta.
Da bi se neko ponašanje pojavilo kroz jedan određeni vremenski period potrebna je fiziološka
zrelost organizma koja će omogućiti da se jave adekvatni odgovori na vanjske i unutrašnje
podražaje. Tjelesni rast i razvoj prati se pomoću antropometrijskih mjerenja: mjerenjem dužine
odnosno visine djeteta, tjelesne težine te obujma glave i prsnog koša.
1.1. Predškolsko dijete do šeste godine
Tijekom druge godine života usporava se brzina rasta, pa je tako prirast tjelesne težine 2,5
kg/godinu, a rast u visinu 12 cm/godišnje. Rast opsega glave je također smanjen zbog usporenja
u rastu mozga, 2 cm/godišnje. Druga godina djetetova života obilježena je znatiželjom i
istraživanjem. Većina djece samostalno hoda, „hod na širokoj osnovi“, te u drugoj polovici
druge godine taj hod postaje sigurniji. Može se jasno vidjeti dominantna strana mozga. Razvija
se i manualna spretnost, hvatanje i otpuštanje predmeta je usavršeno do razine gdje dijete slaže
kockice u toranj. Počinje se razvijati rukovanje olovkom, dijete je sposobno povlačiti okomite i
vodoravne crte. Veliki je napredak u govoru, dijete koristi prve rečenice od dvije, tri riječi.
Naravno postoje i zdrava djeca koja do kraja druge godine ne izgovore ni jednu riječ, iako
razumiju i nekoliko desetaka riječi. U drugoj polovici druge godine većina djece zna izreći
osnovne potrebe, kao što su nužda, pokazati ili reći što želi jesti. Na kraju druge godine djeca
bitrebala imati sve mliječne zube. Rast u visinu se usporava od druge do šeste godine, pa tako
4
D
. M. i. s. Pedijatrija, Zagreb: Školska knjiga, 2003.
