Odnosno relativni broj se dobija kao količnik dva apsolutna broja:
Rb=Vr/Vb
gde je Vr računska vrednost
‐
vrednost koju poredimo sa baznom vrednošću, a Vb bazna
vrednost
‐
osnova za poređenje.
2. VARSTE RELATIVNIH BROJEVA
Zavisno od frekvencije koja se nalazi u brojniku i frekvencije iz nazivnika relativnog broja
razlikuju se tri
vrste relativnih brojeva
: postoci, relativni brojevi koordinacije i indeksi.
Svaka vrsta relativnog broja izračunava se i grafički prikazuje odgovarajućim načinom.
2.1
Postoci (%)
Postotak je relativan broj koji pokazuje odnos jednog dijela statističkih jedinica prema
ukupnom broju statističkih jedinica promatrane pojave.
Iz definicije da je postotak udio parcijalne frekvencije u ukupnoj frekvenciji slijedi da se
postotak izračunava tako da se parcijalna frekvencija (frekvencija koja se uspoređuje) podijeli
s ukupnom frekvencijom (koja je baza usporedbe):
% = (dio / cjelina)
100 .
6
Naprimjer
, udio broja zaposlenih u prerađivačkoj industriji u ukupnom broju zaposlenih u
Republici Hrvatskoj u 2000. godini iznosio je 35,7%; udio pojedine luke, primjerice luke
Rijeka u ukupnom prometu svih hrvatskih luka u 2002. godini bio je 56,1%, odnosno nešto
više od polovice cjelokupnog prometa hrvatskih luka, itd.
Postotak teorijski može zauzeti vrijednosti u intervalu 0
%
100 , ali u praksi taj interval
glasi: 0
%
100 .
Postoci se grafički
prikazuju razdijeljenim stupcima, koji se, s obzirom da postoci pokazuju
strukturu promatrane pojave, još nazivaju i strukturnim stupcima. Ukupna visina stupca iznosi
100%, a postotak je prikazan odgovarajućom površinom ucrtanom u stupac.
2.1
Relativni brojevi koordinacije
Relativni broj koordinacije je relativan broj koji pokazuje odnos dviju koordiniranih veličina,
tj. frekvencija dviju međusobno povezanih (koordiniranih) pojava.
Ta vrsta relativnih brojeva izračunava se tako da se frekvencija prve pojave koja se
uspoređuje podijeli s frekvencijom druge pojave koja je baza usporedbe. Količnik je
imenovani broj koji predstavlja broj jedinica prve pojave preračunat na jednu (ili više)
jedinica druge pojave.
Naprimjer:
iznos bruto domaćeg proizvoda po jednom zaposlenom u Republici Hrvatskoj u
2000. godini (kraće, iznos BDP/1 zaposlenom), iznos TEU/1 brodu, broj stanovnika/1 ili 100
km
2
površine, broj noćenja/1 turistu, broj automobila/100 stanovnika u Primorsko-goranskoj
županiji, itd.
Računski se za dvije pojave mogu izračunati dva različita relativna broja koordinacije zavisno
od frekvencije u brojniku i nazivniku:
f
r1
= f
1
/ f
2
i
f
r2
= f
2
/ f
1
,
7
gdje je:
f
1
= frekvencija prve pojave, a
f
2
= frekvencija druge pojave.
Međutim, u praksi se koristi uglavnom samo jedan relativni broj koordinacije i to onaj koji je
prihvatljiviji i lakši za razumijevanje pojave.
Naprimjer
, iznos BDP/1 zaposlenom u
prerađivačkoj industriji RH u 2000. godini iznosio je 106725,26 kune, a iznos broja
zaposlenih/1 kuni ostvarenog BDP 0,00000937 zaposlenih. Prednost je dana prvom rezultatu.
Relativni brojevi koordinacije se grafički prikazuju Varzarovim znakom; to je površinski
grafikon kod kojeg se u pravokutnom koordinatnom sustavu na os y nanosi relativan broj
koordinacije, na os x frekvencija one pojave koja je baza usporedbe, a površina pravokutnika
je frekvencija one pojave koja se nalazi u brojniku.
Naprimjer
, iznos bruto domaćeg proizvoda po jednom zaposlenom u prerađivačkoj industriji
Republike Hrvatske bit će prikazan pravokutnikom visina kojega pokazuje iznos bruto
