1
SADRŽAJ
1.UVOD
2
2.STVARI OPĆENITO
3
3.PODJELA STVARI
5
4.RES EXTRA COMMERCIUM – STVARI IZVAN PROMETA
9
4.1.RES DIVINI IURIS
11
4.2.RES HUMANI IURIS
13
5.ZAKLJUČAK
18
LITERATURA
19
2
1. UVOD
U ovom seminarskom radu zadatak je da obradim temu res extra commercium, a to znači
stvari izvan prometa. Da bi mogli razumjeti stvari izvan prometa, moramo razumjeti pojam
stvari, pa poslije toga podjelu među kojom spadaju stvari izvan prometa. Zbog toga ću prvo
obrazložiti i objasniti šta su stvari, pojam stvari, i samu podjelu stvari, a među njima i stvari
izvan prometa. Pod stvarima u građanskopravnom smislu razumijevaju se materijalni dijelovi
prirode, koji se mogu osjetilima primjetiti, koji su prostorno ograničeni i koji postoje u
sadašnjosti, ili za njih postoje pretpostavke da će doista nastati u budućnosti.
1
Stvari se prema
različitim kriterijima mogu podijeliti u različite grupe:
a) Podjela stvari po kriteriju prometnosti: Stvari u prometu (res in commercio), stvari
ograničene u prometu, stvari izvan prometa (res extra commercium)
b) Podjela stvari po kriteriju prirodnih osobina: Pokretne i nepokretne stvari (res mobiles – res
immobiles), zamjenjive i nezamjenjive stvari (res fungibiles – res non fungibiles), potrošne i
nepotrošne stvari (res consumptibiles – res non consumptibiles), djeljive i nedjeljive stvari
(res divisibiles – res non divisibiles)
1
Verdiš M., Klarić P.,
Građansko pravo
, opći dio, stvarno, obvezno i nasljedno pravo, drugo izmjenjeno
i dopunjeno izdanje, Narodne novine, Zagreb, 1996., str.88.
4
Djelovi tjela se mogu uzimati sa umrlog ako je on to dozvolio za života ili ako se za života
tome nije protivio kao ni njegovi roditelji. Vještački djelovi tjela (razne vrste proteza, noge,
ruke i sl.) jesu stvari i nalaze se u prometu sve dok nisu spojene sa čovjekovim tjelom. Od tog
trenutka oni su sastavni djelovi čovečijeg tjela. Što se tiče životinja, one se također tretiraju
kao stvari iako su dio organske materije.
3
3
Horvat M.,
Rimsko pravo,
Pravni fakultet Zagreb, Zagreb, 2007., str.45
5
3. PODJELA STVARI
1.Tjelesne i bestjelesne
Tjelesne stvari (res corporales) su materijalni djelovi prirode koji se mogu čulima opipati,
dotaći dok su bestjelesne neopipljive. Tjelesna stvar omogućava titularu potpunu pravnu vlast,
a bestjelesna je ona koja pruža ograničena stvarna prava (pravo službenosti, založno pravo).
2.Proste i slozene stvari, pripadak
Proste stvari su one kod kojih se njihovi sastavni djelovi ne vide, kao da su izrađene od jedne
materije (novčanica). Složene stvari se sastoje od više djelova koji se mogu raspoznati npr.
televizor, radio, kompjuter i slično. Sastavni djelovi složene stvari mogu biti čvrsto spojeni i
neodvojivi (kazaljke na satu, grede ili cigle u kući) ili odvojivi bez ostećenja (garnišle, luster,
gume na biciklu i sl.). Odvojivi ili samostalni djelovi i sami predstavljaju pokretne stvari koje
sa drugom pokretnom stvari dolaze povremeno u vezu, npr.pumpa za automobil. Zato se one
često nazivaju sporednim stvarima. Pripadak je pokretna sporedna stvar namenjena da trajno
služi upotrebi glavne stvari. Bez upotrebe pripatka otežana je ili skroz onemogućena upotreba
glavne stvari.
3.Zbirne stvari
Zbirna stvar (universitas rerum) jeste skup istovrsnih eventualno raznovrsnih stvari koje
ujedinjuje isti naziv, kao što su: stado ovaca, biblioteka, skladište određene robe itd. Svaka
stvar iz skupa ima samostalnu upotrebu i u pravnom prometu moze biti poseban pravni objekt.
Postoji i takav skup stvari koje upotrebnu vrjednost imaju samo ako su u skupu npr. par
rukavica. To su tzv. komplementarne stvari. Slicne komplementarnim stvarima su i
quantitates, stvari koje su samostalne ali koje zbog svoje neznatne vrijednosti nemaju
upotrebu vrijednost kao sto je slučaj sa zrnom pšenice, pirinča, brašna i slično.
4
4
Antic O., Stojanovic D., “
Uvod u građansko pravo”
, Pravni fakultet Univerziteta u Beogradu,
Beograd, 2007., str.55
